Rijeka, (IKA) – U povodu 200. obljetnice osnutka sjemeništa u Senju na Teologiji u Rijeci održan je 24. i 25. studenoga znanstveni simpozij “Bogoslovno sjemenište i bogoslovna škola u Senju (1806-1940) u životu Crkve u Hrvatskoj”. Današnja Teologija u Rijeci i bogoslovno sjemenište Ivan Pavao II. nasljednici su te dva stoljeća duge tradicije.

Na značaj sjemeništa za Crkvu i društvo, kako pri njegovu osnivanju tako i danas, u uvodnim su riječima podsjetili riječki nadbiskup i metropolit dr. Ivan Devčić, gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović te predstojnik Teologije u Rijeci dr. Ivan Šporčić. “Cijela Riječka metropolija prepoznala je važnost ove velike obljetnice i ustanove. Ona je označena proglašenjem Godine duhovnih zvanja i proslavlja se ne samo osvrtom na prošlost, nego i poticajima za budućnost”, rekao je nadbiskup Devčić otvarajući simpozij.

Prvog dana simpozija iznesen je niz povijesnih crtica o počecima i djelovanju sjemeništa u Senju te istaknuti neki od najznačajnijih profesora kao Petar Matković, Fran Binički, Dragutin Kniewald i Hijacint Bošković. O razlozima nastanka bogoslovnog sjemeništa i bogoslovne škole u Senju govorio je dr. o. Emanuel Hoško, profesor na Teologiji u Rijeci, istaknuvši značaj tadašnjeg senjsko-modruškog biskupa Ivana Krstitelja Ježića koji je osnovao sjemenište. Bogoslovna škola i bogoslovno sjemenište osnovani su 1806. te djelovali do 1919. i nakon toga još u periodu od 1932. do 1940., kao glavni odgojno-obrazovni zavod Senjsko-modruške biskupije.

Drugi je dan bio posvećen pastoralnoj ulozi sjemeništa te zaključen okruglim stolom i raspravom na temu sjemenišni odgoj i teološki studij prema novoj koncepciji odgoja i obrazovanja. Đakovačko-srijemski biskup dr. Marin Srakić govorio je u ulozi sjemeništa kroz povijest i promjenama u odgoju svećeničkih kandidata nekad i danas. Sjemenište danas ne može biti zatvoreno i izolirano, nužna je otvorenost i kontakt bogoslova sa suvremenim svijetom. U odgoju se teži pronaći pravi odnos i ravnotežu između slobode i discipline. “Sjemenište je srce biskupije. Mogu se mijenjati okolnosti i način odgoja, ali sjemeništa moramo čuvati”, zaključio je biskup Srakić. Posljednje predavanje održao je dr. Milan Šimunović pod naslovom “Teologija kao ustanova i studij – između nasljeđa i suvremenosti”. Nakon što je ustvrdio težnju suvremene teologije da bude života i pastoralno usmjerena, dr. Šimunović analizirao je prilike na Teologiji u Rijeci čiji je do nedavno bio predstojnik. Smatra kako sadašnji koncept studija uči buduće svećenike suradnji i otvorenosti prema vjernicima, što se pokazuje kao nužnost pastorala današnjice.

Na okruglom stolu iznijeta su razmišljanja o aktualnoj situaciji u sjemeništima i teološkim učilištima, posebno analizirajući posebnosti zajedničkog studiranja bogoslova i laika. U raspravi su sudjelovali nadbiskup Devčić, koji je ujedno i predsjednik odbora HBK za katoličke škole i visoka crkvena učilišta, biskup Srakić, dr. Šimunović, vicerektor Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu mr. Ivan Ćurić te vicerektor Bogoslovnog sjemeništa u Rijeci dr. Božidar Mrakovčić, uključili su se i okupljeni profesori i svećenici. Većina razmišljanja usmjerena je na analizu činjenice da danas teologiju zajedno studiraju bogoslovi i laici, koja donosi određene prednosti, ali zahtjeva i specifični pristup studentima. Naime, potrebno bi bilo prilagoditi nastavni program posebno laicima, a posebno bogoslovima, te jednako tako pristupiti i njihovu odgoju u vjeri. Zajedničko studiranje svakako potiče na veću suradnju svećenika i laika i prilika je poboljšanje te suradnje u budućnosti. U sadašnjoj se pastoralnoj praksi pokazalo da se još premalo laika uključuje u službe Crkve, dijelom zbog nemogućnosti njihovog financiranja, a dijelom i zbog nespremnosti svećenika da u vjernicima, poglavito teolozima, vide i prihvate nove župne suradnike.