Zagreb, (IKA) – Časopis Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu “Bogoslovska smotra” prvi je ovogodišnji broj tematski vezao uz IX. Dies Theologicus održan 7. i 8. svibnja prošle godine s temom “Vjekoslav Bajsić i Tomislav Janko Šagi Bunić: filozofski i teološki tragovi i putokazi”.
U uvodniku “Teologija – javno lice vjere” Stjepan Kušar ističe “ako je teologija javno lice vjere u dimenziji intelektualnosti i kulture dotičnog vremena i društva, onda vjera koja se kroz teologiju javno manifestira mora biti, također, osobna vjera samog teologa”.
Slijede tekstovi četiriju izlaganja na Teološkim danima. Josip Oslić u tekstu “Ususret Vjekoslavu Bajsiću” daje kraći prikaz životopisa Vjekoslava Bajsića, potom ukazuje na Bajsićevo profesorsko djelovanje na KBF-u, te na kraju čitateljima tri temeljne postavke Bajsićeve filozofije.
“Vjekoslav Bajsić u dijalogu” naslov je teksta Stipe Tadića. U prvome dijelu govori o Bajsićevu antropološkom razumijevanju čovjeka i elementarnih oblika društvenosti i društvenoga života. U drugom dijelu riječ je o dijalogu – jedinom legitimnom načinu ophođenja prema drugima i drukčijima.
“Teološki hod Tomislava Janka Šagi-Bunića” naslov je rada autorice Andreje Filić. U prvom poglavlju obrađuje prvu fazu Šagi-Bunićeva teološkog hoda u kojoj se bavio kristološkim pitanjima prvih pet stoljeća Crkve istražujući kako se razvijao nauk o sjedinjenju božanske i ljudske naravi u osobi Isusa Krista, Logosa koji je postao čovjekom. U drugome poglavlju riječ je o drugoj fazi Šagi-Bunićeva teološkog hoda u kojoj je predmet svojih dotadašnjih istraživanja počeo promatrati iz perspektive naglaska Drugoga vatikanskog koncila na proslavljenom i danas živom Isusu Kristu. U trećem poglavlju pobliže analizira Šagi-Bunićeva tumačenja Mt 25,40 kao ključa i temeljnog polazišta ostvarenja civilizacije ljubavi. Posljednji rad “Dekanska služba T. J. Šagi-Bunića u sveučilišnom, društvenom i crkvenom kontekstu” potpisuje Anto Barišić koji na temelju dosad neistraženih i izvornih arhivskih dokumenata istražuje, prikazuje i osvjetljava položaj i ulogu dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tomislava Janka Šagi-Bunića, koju je imao tijekom osam dekanskih mandata na razini Fakulteta, a dijelom i na razini Crkve, Sveučilišta i društva te njihova međuodnosa.
Časopis donosi i intervencije dviju panel rasprava, a kao dodatak temi tu su i dvije crtice “Fragmenti o Vjekoslavu Bajsiću” Stjepana Brebrića i “Moja sjećanja na Tomislava Šagi-Bunića – patra Šagija” Ivana Goluba.
Bogoslovska smotra donosi još nekoliko radova. “Vita consecrata – confessio Trinitatis. Trojstvena dimenzija Bogu posvećenog života” potpisuju Marija Pehar i Vinka Marović. Uz Godinu posvećenog života članak otvara egzistencijalna pitanja smisla i vrijednosti posvećenog života i realnog suočavanja sa stvarnošću koja, barem u Europi, sve češće iznutra i izvana nosi oznaku duboke krize.
Ivan Šimović u članku “Bračne smetnje u svjetlu obiteljskog i kanonskog prava” naglasak stavlja na sklapanje vjerskoga braka s građanskim učincima, specifičnost kojeg je u tome što u jednoj ceremoniji nastaje kanonska ženidba i građanski brak.
Brigita Perše potpisuje članak “Suvremeno tržište i tržišni mehanizam – izazov za Katoličku Crkvu danas”. Autorica istražuje smo što za religijske organizacije konkretno znači gubitak monopola, odnosno što znači djelovati na konkurentskom tržištu, i to na osnovi spoznaja suvremene ekonomske znanosti o tržišnom mehanizmu te socioloških istraživanja o suvremenom religijskom tržištu.
Bogoslovska smotra donosi i prilog o kolokviju studenata KBF-a “Joseph Ratzinger / Benedikt XVI. – trajnost njegove teološke poruke”, te recenzije više knjiga.