mlji i sve druge zajednice”
Vatikan, 16. 11. 1997. (IKA/KTA) – Šezdesetak članova crkvenoga i državnog Odbora za pripravu Papina pastirskog pohoda Sarajevu, među njima svi hercegovački biskupi, boravili su u višednevnom posjetu Vatikanu. Papa Ivan Pavao II. primio ih je u posebnoj audijenciji 15. studenoga.
Kardinala Puljića primio je 14. studenoga državni tajnik Svete Stolice kardinal Angelo Sodano. Na susretu je bilo riječi o problemima s kojima se suočavaju katolički vjernici u Bosni i Hercegovini. Sarajevski nadbiskup susreo se i s generalnim ministrom franjevačkog reda Male braće Giacomom Binijem, s kojim je razgovarao o djelovanju franjevaca u sklopu Katoličke Crkve u BiH, a posebno o problemima u Hercegovini. Istoga dana navečer kardinal je predvodio misno slavlje u rimskome svetištu Blažene Djevice Marije od Božanske ljubavi. Nakon mise u tome je svetištu predstavljeno talijansko izdanje njegove knjige “O stradanjima s nadom”. O knjizi su govorili apostolski nuncij u BiH Francesco Monterisi, novinari talijanske televizije i katoličkog dnevnika “Avvenire”, te predstavnik izdavačke kuće “Citta nouva”, koja je objavila talijanski prijevod. Na predstavljanju su bili i veleposlanik BiH u Italiji Kraljević, te hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici prof. Ive Livljanić.
Papin govor
Papa Ivan Pavao II. izaslanstvo je primio u posebnoj audijenciji 15. studenoga.
Obraćajući se bosanskohercegovačkom izaslanstvu, Sveti Otac je rekao: “Dočekujem Vas s velikom radošću i upućujem vam svoju srdačnu dobrodošlicu prigodom ovoga susreta, kojim mi, na neki način, želite uzvratiti na meni nezaboravnome pohodu Sarajevu 12. i 13. travnja ove godine. U meni je još uvijek živ spomen na taj grad s velikim ranama razaranja koje je uzrokovao rat i patnjama tamošnjega pučanstva. Istodobno su na mene ostavili duboki dojam sav onaj obični svijet i predstavnici vlasti koji su sudjelovali u mojemu pohodu. (…) I dok vas pozdravljam želim svekolikome pučanstvu Bosne i Hercegovine ponovno posvjedočiti svoju ljubav i zajamčiti mu da je nazočno u mojim molitvama i da je blizu mome srcu.”
Osvrćući se i nadalje na svoj pastirski pohod Sarajevu, Sveti Otac je istaknuo kako je taj “susret koji ste tako dobro pripremili pružio okrepu katolicima, učvrstivši njihovu vjeru i njihovu nakanu glede zalaganja za građansku i moralnu obnovu, koja je tako potrebna nakon ratnih razaranja. Opravdana je, naime, želja katolika da vide na odgovarajući način priznate i uvažavane njihove građanske, kulturne i vjerske težnje. I njima valja jamčiti prava koja uživaju sve ostale osobe u vašoj zemlji i sve druge zajednice, kako bi svojim izrazitim doprinosom mogli djelatno pridonositi da život bude uvijek sve ljudskiji i mirniji u krajevima u kojima žive i rade. Uvjeren sam da je moj pohod isto tako pridonio da kod stanovnika cijele Bosne i Hercegovine ponovno zaživi pouzdanje u dijalog, pravdu, međusobno razumijevanje te pravedni i trajni mir. Svaki građanin u društvu koje traži mir ima pravo i dužnost pružati vlastiti doprinos skladnu postignuću toga tako plemenitoga cilja. Kad se radi u potpunoj vjernosti Bogu i čovjeku, ne smije se obeshrabriti teškoćama na koje se neizbježno nailazi. Čovjek koji vjeruje u Boga, čak i posred mogućih zastrašivanja, zna da je nositelj nove kulture koja se bori oružjem ljubavi, kako bi do izražaja došli poštivanje čovjeka i naroda i poštivanje njihova dostojanstva. Isto je tako svjestan da svim zakonitim sredstvima mora promicati pozitivne vrijednosti koje mogu uspostaviti odnose sporazumijevanja i suradnje među svima.”
Završavajući svoj govor, Papa je crkvenim službenicima poručio: “Časni pastiri Crkve u Bosni i Hercegovini, vaš je zadatak čuvati zakonita prava svojih zajednica, ustrajući u krotkome propovijedanju Kristova Evanđelja ‘bilo u zgodno, bilo u nezgodno vrijeme’ (2 Tim 4,2). Nastavite raditi da vjernici čitave Crkve u Bosni i Hercegovini riječju i primjerom svima omoguće osjetiti ljubav Krista Isusa, Otkupitelja čovjeka. To se poslanje pokazuje još žurnijim kad se pred sobom imaju obzori trećega tisućljeća, u koje želimo ući obnovljena srca te pomireni međusobno i sa svojom braćom.”
Obraćajući se potom članovima Državnoga odbora, Sveti je Otac uputio “riječ ohrabrenja da sa strpljivošću, nesebičnošću i duhom suradnje sva tri naroda nastave svoje zalaganje za obnovu i ponovnu izgradnju zemlje i za dobar rad njezinih zajedničkih ustanova.” U tim je odgovornim zadaćama Papa obećao da, kao što je bilo do sada a “tako i ubuduće neće nedostajati doprinos Svete Stolice u prikladnome obliku i kod međunarodnih ustanova u pružanju potpore građanskome i društvenomu razvoju Bosne i Hercegovine.”
“S tim osjećajima na vas, na vaše obitelji i na cijelu vašu Domovinu zazivam blagoslov svemogućega Boga”, zaključio je Sveti Otac.
Govor kardinala Vinka Puljića
U ime izaslanstva Svetog Oca je pozdravio kardinal Puljić, ističući da je to uzvratni posjet kojim se želi iskazati odanost i iskrenu zahvalnost uime svih naroda BiH. “Vaša prisutnost, Vaša molitva i Vaša poruka bili su za nas ohrabrenje u upornome nastojanju da prebrodimo teškoće i ostanemo na svojoj rodnoj grudi, u svome domu, u svojoj domovini. Cijeli je svijet Vašim pastirskim pohodom mogao na posebni način upoznati da na prostorima BiH, premda ranjene i raspete, s nadom u budućnost živi Kristova Crkva. Vaše poruke izrečene u Sarajevu jasni su program života i rada te krajevne Crkve”, rekao je kardinal Puljić. Sarajevski je nadbiskup istaknuo kako je Papa svojim dolaskom doveo cijeli svijet u Sarajevo i BiH i sve potaknuo na suzbijanje civilizacije smrti i mržnje i na širenje i jačanje civilizacije ljubavi. Nazivajući Svetog Oca glasnikom mira, kardinal je rekao da je njegov susret s predstavnicima vjerskih zajednica pokazao putokaz za dijalog i ekumenizam na bosanskohercegovačkim prostorima. Tom prigodom kardinal Puljić Svetom je Ocu darovao dvije knjige koje govore o njegovu posjetu BiH: “Papa u Sarajevu” i “Pastirski pohod Svetog Oca 12. i 13. travnja 1997. Sarajevu i Bosni i Hercegovini”.
U crkvenom izaslanstvu bili su, uz kardinala Puljića, biskupi banjolučki Franjo Komarica, mostarsko-duvanjski Ratko Perić i pomoćni sarajevski Pero Sudar. Državno izaslanstvo predvodio je bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova Jadranko Prlić, a u njemu su bili i njegov zamjenik Husein Živalj, dopredsjednik ministarskog Vijeća BiH Neven Tomić, predsjednik i dopredsjednik Vlade federacije BiH Edhem Bičakčić i Drago Bilandžija, ministri zdravstva Božo Ljubić i njegov zamjenik Ibrahim Ramić, unutarnjih poslova Mehmet Žilić i njegov zamjenik Jozo Leutar, zamjenik ministra prometa i komunikacija Pavo Boban, te predstavnici kantona Sarajevo predvođeni predsjednikom kantona Midhatom Haračićem.