Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. slavio je na Badnjak svečanu misu s oko 10.000 vjernika okupljenih u bazilici Sv. Petra u Vatikanu. Procesija prve vatikanske polnoćke koja je započela u 22 sata umjesto u ponoć, kako bi se zbog intenzivnog blagdanskoga programa Papi omogućio predah, nakratko je prekinuta kada je žena švicarsko-talijanskog podrijetla preskočila sigurnosne prepreke i pokušala dotaknuti Benedikta XVI., koji je pritom posrnuo. Pritom je nastradao kardinal Roger Etchegaray, koji je polomio kuk te je odveden u bolnicu. Žena, umno poremećena, odvedena je u pritvor. Svjetski mediji svoje su izvještaje više usredotočili na taj incident nego li na Papinu poruku u svečanoj misi. Papa je objasnio smisao Božića, istaknuvši kako je to blagdan mira i slobode. Pozvao je vjernike i one koji ne vjeruju da se probude, jer Bog je jedina nada za moderni svijet, žrtvu sebičnosti, koji nas zarobljava našim interesima i željama, pritišće hitnim svakodnevnim stvarnostima. Papa je ljudima koji žive daleko od Krista dao do znanja da za sve postoji put na kojem ga mogu susresti. Ponovio je kako Božić nije neka bajka za djecu, već Božji odgovor na drame čovjeka i njegova neprekidna traženja mira, koji ga, kako izgleda, uvijek, mimoilazi.

Mir je bio i u središtu Papine božićne poruke sa središnje lože bazilike prije podjele svečanog blagoslova “Urbi et orbi” – Gradu i svijetu. Papa je najprije privukao pozornost stotinjak tisuća vjernika okupljenih na Trgu Sv. Petra i milijuna koji su tu poruku i čestitke na 65 jezika pratili diljem svijeta preko radija i televizije, na dramatično stanje u Isusovoj domovini, gdje još uvijek nema mira, te je s anđelima pozvao ljude da idu u Betlehem, gdje će naći svoju nadu. Pozvao je stanovnike Svete zemlje “da se ostave logike nasilja i osvetoljubivosti te da se s novom revnošću i dobrohotnošću zauzimaju za hod prema miroljubivom suživotu”.
Papu zabrinjava i stanje u drugim zemljama Bliskog istoka posebno u Iraku, kao i dramatična stiuacija onog “malog stada” kršćana koji žive u regiji. Oni povremeno pate od nasilja i nepravdi ali su uvijek spremni dati vlastiti doprinos izgradnji građanskog suživota suprotnog logici sukobljavanja i odbacivanja bližnjeg. Mnogo bolje stanje nije ni u Šri Lanki, na Korejskom poluotoku i na Filipinima, kao i u nekim drugim azijskim zemljama. Na afričkom kontinentu Crkva ne prestaje podizati svoj glas prema Bogu, moleći za kraj svakog nasilja u Demokratskoj Republici Kongo; poziva građane Gvineje i Nigera na poštovanje prava svake osobe i na dijalog; od onih u Madagaskaru traži da nadvladaju unutarnje podjele i da se međusobno prihvate.
Papa podsjeća sve da su pozvani na nadu, usprkos drama, kušnji i poteškoća koje ih rastužuju. U Europi i Južnoj Americi Crkva nastoji nadvladati sebičan i tehnicistički mentalitet, želeći unaprijediti zajedničko dobro i poštovanje najslabijih, počevši od nerođenih. U Hondurasu pomaže da se nastavi s institucionalizacijom, rekao je Papa i primijetio kako Crkva je u cijeloj Latinskoj Americi čimbenik identiteta, punina istine i karitasa koji ne može nadoknaditi nikakva ideologija, poziv na poštovanje neotuđivih prava svake osobe kao i na njezin cjeloviti razvoj, navještaj pravde i bratstva, izvor jedinstva. Vjerna poslanju svog Utemeljitelja, Crkva je solidarna s onima koji su pogođeni prirodnim nedaćama i siromaštvom, također i u društvu obilja. Pred onima koji se iseljuju daleko iz svoje domovine pritisnuti glađu, netrpeljivošću ili uništavanjem njihovog prirodnog okoliša, Crkva je prisutnost koja poziva na prihvaćanje. Jednom riječju, Crkva svugdje naviješta Kristovo evanđelje bez obzira na progonstva, diskriminaciju, napade i nehaj. Više nego li materijalna kriza svijet je danas pogođen moralnom krizom. “Pred ljudskom obitelji, koju je danas zahvatila gospodarska kriza, žalosne rane rata i sukoba, moralna kriza je još opasnija, upozorio je Papa i istaknuo kako je na sve to nada u Krista jedini odgovor.