Božić, (IKA) – “Bog je htio ostati ne samo čovjekovo pitanje, Bog je htio biti čovjekov odgovor na njegova pitanja, umu, razumu i životu. Božić nosi odgovor svim ljudskim tjeskobama”, poručio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa predvodeći svečano misno slavlje na Božić 25. prosinca u katedrali Sv. Stošije u Zadru. Na ljudska pitanja o dokazima Božjeg postojanja, u Božiću je dan odgovor svim našim sumnjama i čovjekovom putu prema Bogu. U riječi “Boga nikad nitko ne vidje, njegov jedinorođeni sin nam ga obznani” izrečene su ljudske muke i pitanja kako doći do Boga i spoznati njegovo postojanje, rekao je nadbiskup, istaknuvši povijesni okvir činjenice da je nevidljivi Bog htio postati vidljiv po svome sinu. U vremenu poželjnosti svega dokazivog i opipljivog važno je vratiti se povijesnim činjenicama evanđelja koje pokazuju da Krist nije legenda nego povijesna stvarnost. “Povjereni odgovor je svjetlo za nas, da mu budemo otvoreni, da razumno živimo. Božjim dolaskom dogodio se silan zaokret u položaju čovjeka. Božjim zalaganjem i ulaskom u povijest čovjek je uzdignut na veliko dostojanstvo, možemo biti obnovljeni ljudi. To je velika poruka Božića. Imamo odgovore na naša pitanja, nismo sami i znamo kamo ćemo stići”, rekao je mons. Prenđa podsjetivši da je čovjek u izazovu s kušnjom pokleknuo i trebao je novi korak jer se sam ne može otkupiti. “Čovjeku je potreban otkupitelj, premda postoje mišljenja da je čovjek sam sebi dostatan. Čovjek ne može biti sam kao božanstvo koje će upravljati svijetom. Sve nevolje izlaze iz čovjeka koji nije kadar pobijediti zlo oko drugih ali i u sebi, koje ga je otvara pohlepi. Krist je donio nadu da čovjek može biti obnovljen jer mu je dan Duh Sveti. Vrijeme nakon Kristova rođenja vrijeme je ulaganja u zajedništvo Boga i čovjeka. Bog ne ostavlja čovjeka, vjeran je svemu što je učinio. Temeljem Kristova ulaganja i mi imamo šansu biti preobraženi ljudi. Novi korak u jedinstvu između čovjeka i Boga trajni je proces koji nas uključuje, ne stojimo po strani nego smo duboko utkani u taj proces”, istaknuo je nadbiskup Prenđa. Upozorio je da je čovjek pozvan mijenjati povijest, ali najprije sebe. “U tome je razlika između kršćanstva i revolucionarnih pokreta. Oni smatraju da treba mijenjati druge i društvo čak i nasilnim putem. Kršćanstvo smatra da čovjek treba mijenjati najprije sebe iznutra, da bi se društvo mijenjalo. Ako čovjek nije promijenjen nema izgleda da se ostvari novo društvo. Zato je potrebno ulagati u zajedništvo čovjeka s Bogom i u ljudsko zajedništvo nalik onom koje imamo s Bogom. Čovjek je pozvan osjetiti se podržanim od Kristova duha”, poručio je nadbiskup, dodavši da u Crkvi postoji moralna snaga koju daje Božji duh da se može stvarati novo. “Treba prepoznati tu ponudu. Kristovo ‘Budni budite’ poziv je moralnoj preobrazbi čovjeka koja nije u našoj moći. Možemo stvarati odluke, ali snaga dolazi od Boga koji je pobijedio smrt i grijeh. Sami ne možemo. Velika je snaga duhovnog koje je Bog donio svojim utjelovljenjem na svijet”, rekao je mons. Prenđa, istaknuvši da božićni dani naglašavaju vrednotu obitelji i života. Život je toliko uzvišen da u svim nestašicama ne može umanjiti svoju vrijednost i ljepotu. Život niče u obitelji koja postaje škola ljudskosti i vjere. “Božić je usmjeren prema ljepoti života i nježnosti zajedništva. Tog dana svatko nastoji biti na svom izvorištu i korijenima jer se osjećamo iskorijenjenima ako nismo uz najbliže. Ništa nije iznad života. Sve je usmjereno prema njemu a darivanje postaje način kako susrećemo život. Što smo otvoreniji osjećaju za druge imamo višu razinu života. Što manje vidimo potrebe drugih nismo doživjeli susret s Bogom. To je neplodna, salonska i zakopčana vjera ljudi koji imaju posla samo s Bogom bez osjećaja za bližnje. Božić je vrijeme ulaganja u ono što je Bog htio da budemo mi njemu i jedni drugima. Zato na Božić želimo popraviti razdore i zajedništvo a to i Bog želi”, poručio je mons. Prenđa istaknuvši da je Krist došao reći da čovjek nije stvoren po mjeri zemlje nego nadilazi ovozemnost. Čovjekovo mjesto je u onovremenosti u kojoj sam Bog živi. “Duhovnost Božića je htjeti činiti dobro i ući u svoje srce. Put za Bogom je put ljudskosti. Duh Božića je duh radosti, zajedništva, hoda ususret zaboravljenom čovjeku, poštivanje i prihvaćanje života, ulaganje u društvo u kojem vladaju pravo i pravednost. Sve ljude dobre volje neka pohodi radost i ushit Božića”, zaključio je nadbiskup Prenđa.