Zagreb, (IKA) – Novi broj kršćanske obiteljske revije “Kana” donosi više prilogu u duhu Božića. U uvodniku Josip Grbac povezujući božićni humanizam i hrvatsku stvarnost, ističe kako došašće i Božić čovjeka oslobađaju i potiču ga da poštuje tuđu slobodu, te na tom tragu upozorava kako “božićna sloboda nije samo individualna, nego i društvena vrijednost”. To još stvarnije tumači riječima „ako sam slobodan učiniti što želim, to još uvijek ne znači da mogu činiti i ono što bi moglo štetiti drugomu ili zajednici”, te dodaje „božićni humanizam nalaže da svi imaju jednako temeljno ljudsko dostojanstvo, bez obzira na njihovu moć, bogatstvo, sposobnost izražavanja i manipuliranja. Taj humanizam ne poznaje diskriminacije između onih koji imaju pravo glasa i onih koji ga nemaju. On ne dopušta omalovažavanje onih koji zahtijevaju poštovanje vlastite vjere i svjetonazora.”
Grbac posvješćuje kako u Hrvatskoj još uvijek shvaćamo slobodu samo kao individualni čin, bez perspektive u budućnost i u dobro zajednice. Samo tako možemo protumačiti zanemarivanje onih vrijednosti za koje optira većina hrvatskih ljudi i promoviranje onih dobara koja zanimaju samo male grupe istomišljenika. Autor zaključuje kako kršćani koji promiču slobodu koja će čovjeku omogućiti da živi punim plućima i samoga sebe ostvari kao ljudska osoba, uvijek će biti na meti takvom društvenom okruženju. Ipak, za svakoga dobronamjernog čovjeka vrijednosti koje promovira Božić jesu i vrijednosti istinske demokracije.
Na Grpca se promišljanjem o hrvatskoj stvarnosti, i vrednovanju vrijednosti nastavlja Stjepan Baloban u kolumni naslovljenoj “Tko unosi podjele u hrvatsko društvo?” i Tonči Matulić u kolumni pod naslovom “Odlučivanje naroda o braku pretvorilo se u odlučivanje o narodu”.
Osvrćući se na aktualna pitanja vezana uz referendum o braku kao zajednici žene i muškarca, Baloban tvrdi: “Protivnici referenduma, predvođeni trenutačnom političkom vlašću, pokrenuli su do tada u demokratskoj Hrvatskoj nezabilježenu ‘prljavu kampanju’ u kojoj se nisu birala sredstva kako bi s ocrnilo ljude koji drukčije misle i žive…” te se pita: Tko je u ovom slučaju unosio podjele u hrvatsko društvo? Njegov je zaključak da je to agresivna manjina predvođena aktualnom političkom vlašću.
Sličnog je stanovišta i Matulić koji minuciozno analizira predreferendumsku kampanju pri čemu se osobito kritički osvrnuo na nesnošljivost medija. No, vlasti u tom pogledu, prema njemu, imaju svoju veliku odgovornost: “Zastrašujućem stanju duha i svijesti nekih medija, nekih društvenih skupina i nekih stranaka kakvo je isplivalo na vidjelo tijekom predreferendumske kampanje nisu krivi ni ustaše, ni partizani, ni komunisti, ni nacionalisti, ni fašisti, ni antifašisti, nego su krive vladajuće politike, podjednako jučer i danas, koje se nisu ni pokušale sustavno pozabaviti starim zločinima i podvučenom krivnjom i odgovornosti, suočiti se s teškim bremenom nacionalističkoga i komunističkog nasljeđa te pokazati makar dobru volju za ispravljanje nepravdi nanesenih tolikim nedužnim obiteljima, pojedincima i skupinama sve tamo od Drugoga svjetskog rata do danas”, tvrdi Matulić.
Također i Bono Zvonimir Šagi progovara o slobodi i dostojanstvu svake osobe koje valja poštivati u istini, pravednosti i ljubavi, za što pak je potrebna mudrost i vještina dijaloga.
Uz 90. obljetnicu ponovne uspostave Beogradske nadbiskupije sugovornik Kane je nadbiskup Stanislav Hočevar koji se osvrće na obilježavanje 1300 godina Milanskog edikata, osobito središnju proslavu koja je u rujnu održana u Nišu. Govoreći pak o mladima, nadbiskup Hočevar važnim smatra osnaživanje vlastitih medija, te uopće potrebu veće prisutnosti Crkve u javnosti.
O tome da je Božić “potvrda Boga i čovjeka u ovome svijetu” piše Božo Lujić, a božićnim je temama posvećen i napis u rubrici “Brojni ali svi naši”, kao i onaj u rubrici “Vrijeme i riječ” koju piše Adalbert Rebić u kojoj analizira Matejev redak: “Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju”. Također na stranicama Kane prilika je saznati kako se ovaj blagdan slavi u misijama, i to na salomonskim otocima, DR Kongu, Tanzaniji, a sve iz prve ruke, iz svjedočanstva hrvatskih misionara.