Zagreb, (IKA) – U božićnom dvobroju Glasa Koncila, koji izlazi na 48 stranica, pored aktualnih tema iz života Crkve i društva naglasak je stavljen na Božić.
U komentaru pod naslovom “Božićni paradoksi” mons. Ivan Miklenić ističe kako Božić otkriva da je Bog ljudima prišao na samom dnu njihove ugrožene egzistencije, postao s njima najugroženiji i očitovao da je sva veličina čovještva i čovjeka u ljubavi. Očitovao je tako da dok ima ljubavi, nema razloga za tjeskobu, nema mjesta za nikakav strah, štoviše potvrdio je da dok ima ljubavi, sve se okreće na dobro, izgrađuje se neopozivo bolji svijet.
U božićnim porukama i čestitkama hrvatski nadbiskupi i biskupi nastoje ohrabriti vjernike te ih pozivaju na produbljenje vjere. Tako zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić poziva vjernike na osobni susret s Bogom kao najkraći put do radosti: “Današnji nam svijet nameće obrambene stavove: sumnjičavost, nepovjerenje, strah od drugih, strah da ćemo izgubiti svoju privatnost. Nasuprot tome kršćanski nas ideal poziva na nadilaženje tih zapreka. Kršćanin je po vjeri pozvan uvijek se iznova upuštati u rizik susreta s drugim, s njegovim radostima i nadama, bolima i tjeskobama”.
Nadbiskup Želimir Puljić u svojoj božićnoj čestitki uz ostalo piše: “Lijepo je i utješno čuti da se Bog raduje čovjeku”. Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić ističe da Boga prepoznajemo u zaštiti svakog života, ne samo začetih i djece, nego i svih odraslih, osobito onih koji žive u neljudskim okolnostima; susrećemo ga u svima njima koji su zahvaćeni materijalnim siromaštvom, obezvrijeđeni otpuštanjem i gubitkom radnoga mjesta, mladima koji uzaludno traže posao, u tolikim obiteljima bez potrebnog stambenog prostora i s malim primanjima, u svima prevarenim i poniženim, razočaranim i emotivno ranjenima.
Riječki nadbiskup Ivan Devčić u božićnoj poruci “Budimo božićni ljudi!” uz ostalo ističe: “Koliko je potrošačko slavljenje Božića u suprotnosti s onim što je Božić izvorno, pokazuje cijelo ozračje u kojem se prvi Božić dogodio”. Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u svojoj božićnoj čestitki i poruci pod naslovom “U Isusu je vječna Božja Riječ”, uz ostalo piše: “Na Božić se spominjemo života, stvarnoga života rođena u ranjivosti ljudskoga tijela, u liku djeteta. U svome Sinu Isusu Kristu Bog nam se objavljuje, otkriva nam istinu o sebi, i daje nam da upoznamo punu istinu o nama samima”.
U prikazivanju apostolske pobudnice pape Franje “Evangelii gaudium – Radost evanđelja” Darko Grden piše: “Ako nam nešto treba unositi sveti nemir i brinuti našu savjest, onda je to činjenica da mnoga naša braća žive bez snage, svjetla i utjehe prijateljstva s Isusom Kristom, bez zajednice vjere koja ih prihvaća, bez obzora smisla i života. Više od straha od pogreške nadam se da nas pokreće strah od toga da se zatvorimo u strukture koje nam daju lažnu zaštitu…”.
Vijest o općoj audijenciji na Trgu sv. Petra poziva na val ljubavi protiv gladi s geslom ‘Samo jedna ljudska obitelj, hrana za sve’. Papa ističe da sablazan za milijune osoba koje trpe glad ne smije nas paralizirati, već potaknuti na djelovanje, sve, pojedince, obitelji, zajednice, ustanove, vlade, kako bismo eliminirali tu nepravdu. Vatikan upozorava i na teško stanje u Siriji gdje je ubijeno oko tri tisuće kršćana.
U borbu za bolju budućnost stotine tisuća Ukrajinaca izašle su na ulice “jer se smatraju Europljanima i žele se vratiti kući”. I predstavnici Crkve sudjelovali su u prosvjedima. “Osuđujemo čine kojima je cilj ograničavanje građanskih prava, osobito slobode riječi i mirnog izražavanja volje građana Ukrajine”, stoji u priopćenju koje su šestorica vodećih katoličkih biskupa objavila u srijedu 11. prosinca, nakon što su policijske snage pokušale isprazniti Trg neovisnosti u Kijevu.
U intervjuu dr. Josip Mužić, pročelnik Katedre filozofije na KBF-u Sveučilišta u Splitu, između ostaloga kaže: “Činjenica da je Bog želio da se njegov Sin utjelovi u ljudskoj obitelji upućuje na to da je Bog samo poštivao osnovnu gramatiku ljudskoga života koju je upisao u čovjekovu narav kod samoga stvaranja čovjeka, kad ga je stvorio kao ‘muško i žensko’.”.
U rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavljena je Zorica Barbarić, pastoralna vijećnica, voditeljica skupine “Barbarini pomoćnici” i autorica vrapčanskih božićnih jaslica.
U zapažanjima se upozorava da nam je još samo ostala nada. Autorica Lieb upozorava: “Kako izgledaju hrvatske božićne jaslice 2013. godine? U njima su mjesto našli brojni nezaposleni, brojni ugašeni industrijski pogoni i poljoprivredni proizvođači, ugašeni znanstveni projekti i napuštena djeca. Srećom, još nam je samo ostala nada”.
Uz božićne priče i pjesme, te prikaz božićnih običaja u pojedinim mjestima, nalazi se i priča o obitelji Fahr iz Jakšića. Otac Vjekoslav ostao je s petero djece, od kojih najstariji ima devet godina a najmlađa Petra je rođena dok joj je majka Đurđica bila u komi, a nakon njezina rođenja je umrla.
U nizu vijesti izdvaja se početak postupka za proglašenje blaženim biskupa Mahnića, zatim adventski susret kardinala Bozanića i ravnatelja odgojno-obrazovnih institucija u kojoj se ističe da obzorje škole mora biti iznad “ideoloških opcija”. U Đakovu je osnovan metropolitanski crkveni sud. Pismo “U ime obitelji” zastupnicima u Hrvatskome saboru u svom sadržaju traži od zastupnika da spriječe ograničavanje demokracije.
Poseban prilog broja pod naslovom “Božić u sjeni zakona o eutanaziji djece” upozorava na belgijske pripreme zakona za val ubojstava nevine dječice našega doba.