Prema već uhodanoj praksi da svake godine o Božiću nekom drugom hrvatskom tiskanom dnevniku dade intervju, u “božićnom” broju Vjesnika od 24. prosinca, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u razgovoru naslovljenom “Neka naše zajedništvo donosi plodove solidarnosti i osjetljivosti jednih za druge”, na upite novinara, osvrnuo se na odnos naše zemlje prema europskim integracijama kao i na pitanja vezana uz prisutnost kršćanstva u Europi, te na aktualna domaća zbivanja.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o tome kako vidi ulogu kršćanstva i Crkve u stvaranju nove Europe te kakvo mjesto u tim integracijama vidi za Hrvatsku, kardinal Bozanić ustvrdio je kako dvomilenijska baština kršćanstva može i danas pridonijeti novim vrijednostima Europe. “Crkva s velikim zanimanjem i snažnim angažmanom prati aktualne procese ujedinjenja na našem kontinentu i sama je na neki način protagonist toga projekta. U tome posebno mjesto zauzima papa Ivan Pavao II. kao veliki vizionar europskog zajedništva, kao onaj koji je pridonio da se sruše fizički i mentalni zidovi koji su sve donedavno dijelili Europu”, rekao je kardinal, podsjećajući na Papinu ulogu još u doba komunizma kada je govorio o jedinstvenoj Europi od Atlantika do Urala, a “kad se mnogi nisu niti usuđivali razmišljati o tome”. “Ako bacimo pogled unatrag, na same izvore europskih integracija poslije II. svjetskog rata, vidjet ćemo da je ona zapravo plod inicijative uvjerenih kršćana koji su nadahnuti evanđeoskom vjerom pokrenuli proces europskog zajedništva koji traje i razvija se sve do naših dana. Europsko zajedništvo ne može biti zasnovano samo na gospodarskim i političkim temeljima. Naprotiv, istinsko ujedinjenje treba biti zasnovano na duhovno-kulturnim vrijednostima koje uključuju međusobno poštivanje različitosti, ravnopravnost, mogućnost svih da odlučuju o zajedničkom dobru te solidarnost i uzajamno pomaganje”, rekao je zagrebački nadbiskup, ustvrdivši kako je i Katolička crkva u Hrvatskoj na tome tragu. Pritom je kardinal Bozanić istaknuo kako je Hrvatska sama po sebi dio Europe, a po svome položaju na razmeđi je civilizacija čime je “itekako pridonijela obrani i očuvanju onih vrijednosti koje mi danas nazivamo europskima”, a na koje vrijednosti je upozoravao i isticao ih Papa kada nas je tri put pohodio. “Volio bih da s tom samosviješću i s tim samopouzdanjem budu prožeta i naša aktualna nastojanja oko ulaska u Uniju nakon što smo dobili konkretan datum pregovora. Koristim ovu prigodu čestitati i zahvaliti svima koji su na bilo koji način pridonijeli da se ubrza proces približavanja naše zemlje prema europskom zajedništvu”, rekao je predsjednik HBK.
Govoreći u tom kontekstu o novom Europskom ustavu iz kojega je izostavljeno priznanje kršćanskih vrijednosti u formiranju Europe, kardinal Bozanić je rekao kako je time propuštena prilika priznavanja jedne povijesne stvarnosti jer nitko ne može osporiti kršćanske zasluge u oblikovanju europske civilizacije i kulture. “Zamislite samo kako bi izgledale panorame europskih gradova bez katedrala i crkvenih tornjeva? Kakva bi praznina zjapila kad bi se zatvorila sveučilišta i druge različite obrazovne, karitativne i kulturne ustanove koje je iznjedrila kršćanska vjera na europskom tlu?”, upitao je zagrebački nadbiskup, naglasivši pritom kako su ipak mnoge vrednote naše uljudbe postale i našom baštinom i normom međuljudskih odnosa, a plod su “evanđeoskoga kvasca”. “Nespominjanje kršćanstva je, na neki način, zaborav našeg europskog identiteta. Međutim, opaža se da je i sama rasprava o tom pitanju probudila neki novi interes za vlastiti identitet u građana Europe, osobito mlađih. Dolazi do novog osvješćivanja i otkrivanja vlastite baštine i njezine vrijednosti. S druge stane, sa zadovoljstvom naglašavam da je taj temeljni europski dokument u svojim člancima prožet mnogim kršćanskim vrijednostima. Za Crkve i vjerske zajednice osobito je važan članak I-52. U njemu se izričito spominje Crkva kao institucija koja nije stavljena u isti položaj s ostalim udrugama civilnoga društva. To svjedoči da europska konstitucija shvaća Crkvu kao ustanovu koja se zbog svog univerzalnog karaktera, zbog svog socijalnog i antropološkog nauka i doprinosa u društvu razlikuje od ostalih subjekata civilnoga društva. U tom smislu prepoznaje Crkve i vjerske zajednice kao ustanove koje mogu dati osobit doprinos Europskoj uniji. Ustav pretpostavlja dijalog Crkava i vjerskih zajednica s institucijama Unije. Nadalje, na temelju Ustava, oni konkordati i ugovori što su ih pojedine države sklopile sa Svetom Stolicom, koja predstavlja Katoličku crkvu, ili drugim vjerskim zajednicama, ostaju na snazi i kad pojedina država uđe u EU”, rekao je predsjednik HBK.

Komentirajući u tom kontekstu 40. obljetnicu koncilskoga dekreta o ekumenizmu “Unitatis redintegratio”, on je rekao kako su ta nastojanja “snažan znak našega vremena”, u čemu prednjači upravo Ivan Pavao II. koji “svojom vjerničkom otvorenošću pruža ruku svim kršćanskim crkvama i zajednicama neumorno pozivajući sve na dijalog i zajedničko traženje putova prema jedinstvu”. Istaknuvši Papine inicijative u tom pogledu kardinal Bozanić je, osvrnuvši se na aktualne ekumenske prilike u nas, rekao kako je uvjeren “da će ta povoljna klima pridonijeti boljem međusobnom razumijevanju i kvaliteti života svih građana u Hrvatskoj, te da će to pozitivno ozračje biti prepoznato i na našem putu prema Uniji”. “U studenome na zasjedanju COMECE-a u Bruxellesu u svom sam interventu spomenuo da islamska vjerska zajednica u Hrvatskoj ima potpisan ugovor s državom. Nakon toga komentirano je kako Hrvatska kao jedina zemlja u Europi koja ima ugovor s islamskom vjerskom zajednicom, u tome prednjači pred ostalim državama”, istaknuo je kardinal.
Osvrćući se na odnos Crkve prema medijima i njihovu tretiranju Crkve kardinal je ponovio kako su mediji iznimno važan segment suvremenog demokratskog društva pa kao takvi snose veliku odgovornost. Kontrolirajući društvene institucije koje bi trebale biti u službi građana mediji i u nas pridonose demokraciji, pa kardinal odaje priznanje “onim novinarima i urednicima kao i svim djelatnicima u medijima koji svoj časni posao doista rade stručno i savjesno na dobro cijele naše zajednice”. “No, nažalost, moram primijetiti i to da poput našeg društva koje još prolazi proces tranzicije, tako i naši mediji manifestiraju sve ono što prati taj proces. Tako moramo konstatirati, na temelju onoga što svjedoče sami medijski djelatnici, da je to područje opterećeno raznim pojavama koje bitno narušavaju njegovu iznimno važnu društvenu ulogu. Prije svega valja istaknuti ulogu novca i stalni imperativ profita. U takvom ozračju, nažalost, ide se za senzacijama i onim što draška maštu, a premalo se vodi računa o temeljnim načelima profesije. Ponavljam kako i sami medijski djelatnici to doživljavaju kao veliki teret za svoju struku. Tu su još neke pojave poput površnosti u pristupu temama, uniformiranosti gdje gotovo svi obrađuju iste teme na sličan način te sklonost da se mišljenje tumači kao istina”, rekao je predsjednik HBK, ustvrdivši kako se takav stav najčešće primjenjuje i na Crkvu. “Crkveni se život prati vrlo površno kroz razne senzacionalne vijesti i afere koje vrlo često to nisu. Na vrlo suptilan način proturaju se stereotipi o kršćanstvu i Katoličkoj crkvi sve do vrijeđanja vjernika na što ne reagiraju ni oni koji inače bdiju nad zaštitom ljudskih prava u nas. Isto tako, svjesni smo i svojih nedostataka u odnosu s medijima o čemu je vrlo otvoreno progovorio naš Odbor za medije. Ima nesnalaženja i propusta, a ponekad možda prenaglašenog opreza i suzdržanosti zato što smo prečesto bili krivo interpretirani. Smatram da je iznimno važna spremnost za dijalog, tj. za ono što nažalost manjka u našoj javnosti, a to je s poštovanjem poslušati drugoga i nastojati ga razumjeti ne pristupajući mu s predrasudama i unaprijed stvorenim zaključcima. Uvjeren sam da se uz malo dobre volje mnogo toga može promijeniti na bolje. Smatram isto tako da bi bilo vrlo poželjno da se naši mediji što bolje profiliraju kako po svojim stavovima, tako i po područjima koja prate”, rekao je zagrebački nadbiskup.
On se potom osvrnuo i na “marginaliziranje religijskoga programa na HTV-u” napominjući kako bi HTV, kao javna televizija koju kroz pretplatu plaćaju građani, trebala biti u službi svih građana i osjetljiva za njihove stavove i osjećaje. “Stoga začuđuje da se dopušta vrijeđanje osjećaja građana, pa tako i vjerskih, te da se olako prelazi preko negodovanja onih koji su se osjetili povrijeđenima. Znamo da i druge vjerske zajednice imaju problema s televizijom i želimo da taj svoj problem što prije riješe na zadovoljavajući način. Želimo da i one poput Katoličke crkve ugovorom ili na neki drugi način reguliraju svoj status na televiziji, iako nažalost moram primijetiti da se taj naš ugovor u potpunosti ne ostvaruje i poštuje. Naime, sve vjerske zajednice imaju pravo biti prezentirane i zastupljene u javnom mediju. To je znak zrelosti i demokratičnosti jednoga društva”, rekao je kardinal.
Govoreći o osnivanju novoga Katoličkog sveučilišta u Zagrebu, kardinal Bozanić je rekao kako sada u Hrvatskoj imamo dva Teološka fakulteta koji su u sastavu dva sveučilišta, onoga u Zagrebu i u Splitu, a želja je Crkve da takav status, barem zagrebačkoga Teološkog fakulteta, ostane i dalje. Što se tiče osnivanja Katoličkoga sveučilišta nadbiskup Bozanić je rekao kako je uspostavio Povjerenstvo za osnivanje Katoličkog sveučilišta u Zagrebu, a “sastavljeno je od stručnjaka, laika i svećenika, a zadatak mu je ispitati konkretne mogućnosti i pripremiti ostvarenje tog projekta kojim se želi dati novi doprinos visokoškolskom obrazovanju mladih naraštaja u Hrvatskoj”.

Na novinarsko pitanje o izjavi predstavnika vjerskih zajednica koji su se nedavno susreli i hoće li uskoro poslati Vladi neke konkretne zahtjeve glede zakonskoga uređenja u vezi sa cjelovitom zaštitom i promicanjem vrijednosti ljudskoga života, kardinal je odgovorio kako je ta izjava bila ponajprije upućena vjernicima pa onda cijeloj javnosti te je izrazio nadu da su i građani i odgovorni na vlasti razumjeli njihovu poruku i stajališta te da će se sukladno tome odgovorno ponijeti.
“Zajedništvo je velik Božji dar i blagoslov za svaku zajednicu. Stoga dok svima čestitam blagdan rođenja Spasitelja našega Isusa Krista, želim da svi prepoznamo vrijednost zajedništva u svojim obiteljima, u susjedstvu, na radnom mjestu, u našoj široj društvenoj zajednici. Neka naše zajedništvo donosi plodove solidarnosti i obnovljene osjetljivosti jednih za druge kako bi naša Domovina postala zemljom mira, istinskog suživota i blagostanja za sve”, zaključio je zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić svoj božićni razgovor za Vjesnik. (ika/aš)