Istina je prava novost.

"BOŽIĆNI IZBORI": KOJI BI MUDRI POLITIČAR MOGAO NA SEBE NAVUĆI ODGOVORNOST ZA TAKVU BEZOBZIRNOST PREMA VJEROVANJIMA, OSJEĆAJIMA I OBIČAJIMA SVOJIH BIRAČA

Zagreb, 15. 9. 1999. (IKA) - "Božićno doba nije za izbore" naslov je komentara u "Glasu Koncila" od 19. rujna, u kojemu se komentator osvrće na glasove kako bi izbori za zastupnike u Hrvatskome državnom saboru mogli biti održani u božićno doba ove godin

Zagreb, 15. 9. 1999. (IKA) – “Božićno doba nije za izbore” naslov je komentara u “Glasu Koncila” od 19. rujna, u kojemu se komentator osvrće na glasove kako bi izbori za zastupnike u Hrvatskome državnom saboru mogli biti održani u božićno doba ove godine. “Vijest ili glasina sama po sebi djeluje nevjerojatno, jer političkoj vlasti, koja god bila, ne može biti svejedno što o njoj i njezinim postupcima misle katolički građani ove države. Bilo bi to čudno i nipošto ukusno u bilo kojoj državi kršćanskoga svijeta, odnosno svijeta koji baštini kršćansku uljudbu. Kako bi onda moglo biti moguće u Hrvatskoj, koju bi čak neki od istaknutih političara htjeli smatrati katoličkom državom, premda je to u naše doba sasvim nestvarno, neodrživi anakronizam”, ističe komentator, dodajući kako “provoditi u te dane bez sumnje žestoku predizbornu kampanju, značilo bi pokvariti tradicionalno ozračje, promijeniti značenje i sadržaje tih svetih dana”. “Koji bi mudri političar mogao na sebe navući odgovornost za takvu bezobzirnost prema vjerovanjima, osjećajima i običajima svojih birača?”, pita se komentator, te nastavlja: “Premda Crkva svjesno odbija ulogu partnera političke vlasti, nema sumnje da je njezin utjecaj na političkom području nezanemariv. Što se može očekivati od vodstva Katoličke Crkve i drugih kršćanskih Crkava u Hrvatskoj ako predizborna kampanja i samo održavanje izbora tako duboko promijeni uobičajeno blagdansko ozračje? U najboljem slučaju obzirna šutnja koja će teško prikriti povrijeđenost. Pokaže li se pak da organizatori izbora u te božićne dane računaju da bi im blagdansko raspoloženje moglo ići u prilog, da bi crkvena slavlja, makar neizravno, poticala birače na određena opredjeljenja, zacijelo će se razočarati. Poremećaj božićnog ozračja mogao bi imati sasvim suprotne učinke. Svećenici, koliko god i bilo u kojem smjeru bili zabrinuti za ishod izbora, bili bi time u najblažem slučaju smeteni i pasivizirani. Vjerojatno bi zbog toga izostalo i ono što bi im glede izbora trebala biti dužnost: poticati ljude da ozbiljno promišljaju o programima stranaka i svojstvima kandidata i da ne apstiniraju, da se odgovorno posluže svojim pravom glasa, jer o ishodu izbora uvelike ovisi budućnost državne i narodne zajednice, ostvarivanje ljudskih i narodnih prava i promicanje blagostanja”.
Komentator navodi kako je činjenica da će u vrijeme božićnih blagdana mnogi hrvatski građani koji rade i borave u inozemstvu doći u domovinu, pa bi u te dane mogli sudjelovati na izborima. “Bojimo se da ni taj razlog nije dobar. Pitanje sudjelovanja u izborima hrvatskih državljana koji borave u inozemstvu moralo bi se rješavati mnogo određenije i promišljenije, a ne prepuštati ga takvoj blagdanskoj slučajnosti”, upozorava komentator “Glasa Koncila”.
Osvrćući se na svjetskih odjek mogućih “božićnih izbora”, komentator katoličkog tjednika tvrdi kako je teško vjerovati da zakazivanje izbora u božićne dane ne bi našlo zla odjeka u svjetskoj javnosti. “Vjerojatno bi hrvatsko političko vodstvo bilo izloženo promišljenim sumnjičenjima, okrivljavano za namjernu manipulaciju božićnim ozračjem, vjerskim i crkvenim sklonostima građana, mogućim utjecajem svećenstva na ishod tih izbora. Državi takva kontrapropaganda zacijelo nije potrebna. Crkva je ne može željeti čak i ako se ne bude znala od nje obraniti”. “Ostavljajući, naravno, političkim odgovornicima punu slobodu odlučivanja, usuđujemo se predviđati da bi to bio težak promašaj koji bi ugrozio ugled hrvatskoga političkog vodstva u svijetu. Vjerojatno nije kasno o svemu tome mirno i trijezno razmisliti i izbjeći nipošto željene posljedice”, stoji u komentaru. Komentator ističe da, koliko je njemu poznato, nigdje u svijetu kršćanske baštine nije bilo primjera da se politički izbori održavaju u božićno doba. Stoga smatra da bi predizborna kampanja trebala završiti prije toga doba, kako bi se sami izbori razumno mogli održati u prvoj polovici prosinca. Također smatra kako bi održavanje izbora u prvoj polovici siječnja opteretilo božićne dane napetim predizbornim nadmetanjem političkih stranaka, “što bi onemogućili dolično zanimanje i poštivanje sredstava javnog priopćivanja za božićna događanja”. Komentator, nadalje, ističe kako se predugo čekalo na slobodno slavljenje božićnih blagdana, da bi se sada lako moglo podnijeti ometanje te slobode “nažalost nedomišljenim predizbornim i izbornim djelatnostima”. “Smijemo se sjetiti da će izbori u Hrvatskoj zacijelo privući i znatan broj izvjestitelja i službenih promatrača iz drugih država. Većina tih ljudi navikla je slaviti božićne dane u krugu svojih obitelji. Hoće li pomisliti da je to jedan od načina da ih ovdje bude što manje, ili će ipak doći ne skrivajući nezadovoljstvo što se moraju odreći božićnoga ugođaja?”, pita se komentator katoličkog tjednika “Glas Koncila”, te zaključuje: “Kad sve navedeno uzmemo u obzir, a zacijelo bi se našlo i više drugih razloga, kao vjernici i kao građani moramo barem javno željeti da se odgovorni uzdrže od odluke s tako neugodnim posljedicama”.