„Božić je trajna Božja odluka da ostane s čovjekom, da uđe u čovjekovu povijest, u njegovu svakodnevicu, u njegove radosti i napore, strahove i nade i donese novi život. U djetetu Isusu Bog nam objavljuje svoje lice blizine koja spašava, poniznosti koja privlači i vjernosti koja ne odustaje od čovjeka ni kad je slab, grešan i umoran“, rekao je nadbiskup Zgrablić.

Božić nas podsjeća „da naše djelovanje ne proizlazi ponajprije iz struktura, planova i zadataka, nego iz osobnog i zajedničkog susreta s Bogom koji se daruje; da se prava plodnost našeg rada rađa iz nutarnje povezanosti s Gospodinom, po sakramentima, molitvi, osluškivanju Božje riječi, a ne isključivo iz vidljivih rezultata i ljudskih mjerila uspjeha“, istaknuo je nadbiskup.

Božić nam otkriva i da je Bog, Bog susreta. „Utjelovljenje Sina Božjeg je konkretan događaj u kojem Bog izlazi ususret čovjeku. U Isusu Bog ulazi u naš prostor i vrijeme, dijeli našu krhkost i prihvaća uvjete ljudskog života.

U tom svjetlu i naši međusobni susreti dobivaju dublje značenje. Oni nisu tek prigoda za običajnu razmjenu lijepih riječi, nego nastavak Božjeg djelovanja među nama. Kad susrećemo jedni druge, dijelimo radosti i terete, konkretiziramo ono što Božić naviješta: da je Bog s nama i među nama. Tako susret postaje mjesto gdje se Utjelovljenje nastavlja u vremenu“, poručio je nadbiskup, rekavši kako nas Božić podsjeća da su naši susreti dar, ali i zadaća.

„Naše zajedništvo nije uvijek jednostavno ni lako; često zahtijeva strpljenje, opraštanje i spremnost na razumijevanje. No, upravo u tom naporu susreta, u izlasku iz sebe, nasljedujemo Krista koji je izišao iz božanske slave kako bi postao Emanuel – Bog s nama. Tako naš suživot postaje put rasta u ljubavi i zrelosti vjere“, kazao je mons. Zgrablić, istaknuvši da nas Božić šalje da budemo graditelji zajedništva u svakodnevnom životu.

Na nadbiskupijskoj razini, središnja proslava Godine jubileja održana je 27. travnja na Forumu, kad je istaknuta krepost nade i „mnoga dobra“ koja u ljudima potiče Duh Sveti.

„Bila je to prilika da javno kažemo: hvala Bogu za neizmjerna dobra koja od njega primamo, ali hvala i svima koji sudjeluju u ostvarenju poticaja Duha Svetoga u nama; zahvala za sva dobra, često učinjena u malim svakodnevnim gestama, ali s ljubavlju“, rekao je nadbiskup.

U Jubilejskoj godini vjernici Zadarske nadbiskupije sudjelovali su na Nacionalnom hodočašću u Rim kao „iskustvu zajedništva s općom Crkvom i papom Lavom XIV.“.

Na 110. godišnjicu rođenja Sluge Božjega don Eugena Šutrina, 26. lipnja i povodom 80. godišnjice njegove mučeničke smrti, u Luci na Dugom Otoku održan je Svećenički i Redovnički dan, a 26. studenog u Privlaci je održan susret vjernika Zadarske nadbiskupije, postavljanje spomen – ploče na župnu kuću i Hod svjetla od župne kuće do mjesta Šutrinovog ubojstva na  Sebačevu.

Osobita radost bila je početak Trajnog euharistijskog klanjanja u crkvi Gospe Maslinske na Belafuži u Zadru, kao „snažno središte duhovnog života iz kojega Crkva crpi snagu – iz Gospodinove prisutnosti koja preobražava srca“, rekao je nadbiskup Zgrablić.

Nadbiskup je nastavio pastoralni pohod župama diljem Nadbiskupije, koje se planira dovršiti 2026. godine. Sa zahvalnošću je istaknuo djelovanje  župnih pastoralnih i ekonomskih vijeća, župnih Caritasa, vjeroučitelja, župnih animatora, svih vjernika laika koji konkretno utjelovljuju ljubav Boga i Crkve, kao i povjerenstvima Nadbiskupije na vrijednim inicijativama i događanjima kojima se obogaćuje život mjesne Crkve.

Poželjevši svima mirom ispunjen Božić i blagoslovljenu Novu godinu, nadbiskup Zgrablić je poručio: „Raduje nas svako dobro djelo učinjeno na slavu Božju i za spasenje duša. Neka nas Božić obnovi u vjeri, ojača u nadi i učvrsti u ljubavi. Neka Gospodin, koji dolazi u jednostavnosti i poniznosti, blagoslovi naš trud i ispuni srca mirom“.

Prigodni govor na početku susreta uputio je don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije. Rekao je da se Zadarska nadbiskupija potrudila proslaviti različite događaje u Godini jubileja i ostvariti njene smjernice među vjernicima.

Tijekom 2025. godine obilježen je i jubilej 1700 godina od prvog ekumenskog sabora u Niceji. „Zahvaljujući Saboru u Niceji i Carigradu, između ostalog, ostao nam je simbol vjere: Nicejsko-carigradsko vjerovanje koje molimo na nedjeljnim misama. Premda je riječ o dogmatskom tekstu, on je preporučen za osobnu meditaciju i osobnu duhovnost.

​Dobro je vratiti se tom simbolu vjere, u njemu tražiti istinu i sintezu onoga što ispovijedamo, u misi ali i u vlastitoj duhovnosti“, poručio je vikar. ​U tekstu Nicejsko-carigradskog vjerovanja je i izraz: ‘I postao čovjekom, radi nas ljudi i radi našega spasenja’.

„Nicejsko-carigradsko vjerovanje usmjerava našu vjeru na ispravan put, da posvijestimo zašto se Isus utjelovio i zašto je vječna Božja Riječ postala čovjekom. Sišao je među nas ljude da bi nam objavio Nebo, Oca, da bi nas otkupio od smrti i grijeha, da bi pobožanstvenio čovjeka“, rekao je don Sorić.

„Ljudsko dostojanstvo raste u odnosu na pravoga Boga i pravoga čovjeka, po uzoru na Isusa Krista. ​Netko je rekao da se rađamo kao ljudi, ali postajemo čovjekom; za biti čovjekom potreban je rad na sebi. Da bismo bili svećenici, vjernici laici dobri u obiteljskom životu, službi, najprije moramo po uzoru na Isusa Krista biti pravi ljudi. To je temelj. To nam poručuje i otajstvo Božića“, zaključio je don Sorić.