Šibenik, (IKA) – Svečano božićno misno slavlje u katedrali Sv. Jakova u Šibeniku predvodio je 25. prosinca šibenski biskup Ante Ivas u koncelebraciji s generalnim vikarom Šibenske biskupije don Marinkom Mlakićem i katedralnim župnikom don Krešimirom Matešom. Posluživali su đakoni Šibenske biskupije don Ivan Soldo i don Anto Omazić.
“Isus Krist je, poručuje nam Božić, prisutan u svemu stvorenom i svim stvorenjima, neživima i živima. Ali na poseban i uzvišen način on je prisutan u čovjeku, jer se ‘Bog čovikom učinio’. To je vrhunac objave i ostvarenja Božjega humanizma, Božje antropologije, Božjega čovjekoljublja na zemlji. Od tog biblijskog, evanđeoskog poimanja čovjeka, kaže papa Benedikt XVI., Europa je dobila ono najbolje u svojoj humanističkoj kulturi. Crpila je nadahnuće za svoja intelektualna i umjetnička djela, izradila je pravne norme, promicala dostojanstvo ljudske osobe koja je izvor neotuđivih ljudskih prava. Tako je upravo Crkva, dakako s Kristom, s vjerom u Krista i njegovo božanstvo i čovještvo, sudjelovala u širenju i navješćivanju onih vrijednosti koje su kulturu učinile sveopćom”, istaknuo je biskup u homiliji, upozorivši da “tu činjenicu ne može zanijekati nikakva zlobna propaganda, ni ideologija”. Nije li naš grad, kao i cijela hrvatska kultura, u cijeloj svojoj povijesti najviše i bitno obilježen upravo tim Božjim humanizmom, čovjekoljubljem kad je iznjedrio cijelu nisku, tako bogatu ogrlicu velikih, časnih i svetih ljudi hrvatske humanističke kršćanske kulture, koja je postala europska i svjetska baština? Od autora “Šibenske molitve”, do pisaca inkunabula i matrikula brojnih znamenitih šibenskih bratovština, od Šižgorića, Vrančića, Mrnavića, od Polikarpa, Divnića, Čulinovića i Lukačića, Nakića, Fortezze i Rote, od brojnih šibenskih biskupa, samostana, od Tavilića do Klare, od Stošića, Nikolića do Zenića, do svih onih mnogih, koji su Božje darove uma i srca i ruku i nadasve svoju vjeru pretakali i ugrađivali u veličanstvena djela na svim područjima života, čemu je upravo ova katedrala najveći i vrhunski svjedok, kao čudesno djelo vjere ovoga grada, koja je i od svjetske kulturne zajednice prepoznata i prihvaćena i upisana u registar svjetske kulturne baštine, istaknuo je mons. Ivas.
Ograničavanje čovjeka samo na materijalno i tjelesno jedan je od temeljnih uzroka neljudskih i protuljudskih totalitarizama koji su razarali čovjeka i ljudsku kulturu, i imali tragične posljedice u proteklom stoljeću, kao i brojnih kriza vrijednosti koje, nažalost, vidimo i u našoj današnjoj stvarnosti. Kulturne promjene koje su u tijeku, kaže Sveti Otac, pokazuju često tolike oblike nečovještva, koje se nameću pod krinkom “kulturnih postignuća”. Procesi sekularizacije i sve rašireniji nihilistički mentalitet u kojem je sve relativno ostavili su i ostavljaju duboki trag na način razmišljanja i shvaćanja ljudi. Zato se život često živi olako i površno, bez jasnih ideala i nade i to samo unutar promjenljivih, nestalnih i prolaznih društvenih i obiteljskih veza. I tako, usprkos veličini znanstvenih otkrića i velikih tehnoloških uspjeha, današnji čovjek nije postao slobodniji ni sretniji ni čovječniji. No, ostaje činjenica da čovjek i danas u sebi nosi neku “tajanstvenu žudnju” za Bogom, poručio je biskup Ivas. Svima do kojih dopire božićna radosna vijest neka to bude znak da nam Bog dolazi ususret, da nas želi susresti, učiniti nas ljudski čestitima i sretnima, unatoč svim iskušenjima i križevima, unatoč svih posrtaja i grijeha života. Želim da ne bježimo jedni od drugih, od svojih obveza i odgovornosti za kršćansku kulturu života u našim obiteljima, u našem gradu i selu, u našoj domovini Hrvatskoj, istaknuo je šibenski biskup i svima poručio: “Na dobro vam došlo porođenje Isusovo!”