Konferenciju organizira Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, suorganizatori su: Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Zagrebački institut za kulturu zdravlja – ZIKZ, a pokrovitelji: Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Osječko-baranjska županija i grad Osijek.

Započinjući konferenciju hrvatskom himnom te minutom šutnje za sve poginule i nestale hrvatske branitelje te sve one koji su umrli zbog teških bolesti, okupljene je pozdravila i konferenciju moderirala predsjednica Organizacijskog odbora, prof. dr. sc. Marijana Braš, prim. dr. med. Istaknula je kako se prije desetak godina, pri osnivanju CEPAMET-a, zajedno s prof. dr. sc. Veljkom Đorđevićem, susrela s braniteljima koji su joj rekli „Pomozimo živima“. „U tom duhu, da se pomogne onima koji su teško i neizrecivo bolesni okupili smo se da donesemo zaključke koji bi trebali stručno pomoći ovoj populaciji“, istaknula je dr. Braš, pozdravljajući i zahvaljujući organizatorima konferencije, prisutnima u dvorani, kao i brojnim pratiteljima preko Zoom platforme.

Prisutnima se na početku obratio predsjednik Znanstvenog odbora konferencije – prof. dr. sc. Đorđević, prim. dr. med. potičući na minutu šutnje za prof. dr. sc. Anicu Jušić, dr. med, koja je donijela palijativnu medicinu u Hrvatsku, a jučer je pokopana. Naglašavajući razloge organizacije te konferencije baš u Osijeku – među kojima je i taj da je najveći broj branitelja u domovinskom ratu, u odnosu na broj stanovnika, bio iz Slavonije – prof. dr. Đorđević uputio je kako veliki broj branitelja ostaje sam sa svojim bolestima te postaje vulnerabilna skupina. Naglasio je važnost upućivanja studenata u iskustva branitelja domovinskog rata, kao i uključivanje što većeg broja hrvatskih branitelja kao članova mobilnih timova, volontera u palijativi. „Kad ruku pruži branitelj branitelju, to ima jednu sasvim drugu dimenziju i upravo iz tih razloga ne smijemo ih nikada razočarati. To je povod da upravo ovdje, u Osijeku, u mjestu koje je bilo ishodište na neki način i početak i kraj Domovinskog rata i mirne reintegracije zajedno s Vukovarom – napravimo ovaj iskorak – da pomogne branitelj branitelju.“

Uime dekana Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, prof. prim. dr. sc. Aleksandra  Včeva, dr. med., prisutne je pozdravila doc. dr. sc. Štefica Mikšić, prodekanica za suradnju s nastavnim bazama Fakulteta za dentalnu medicinu i članica Organizacijskog odbora konferencije. Nastavno na prethodno obraćanje u kojemu je naglašena važnost sudjelovanja studenata u konferenciji i njihovo znanje o događanjima u domovinskom ratu, doc. dr. Mikšić istaknula je redovite i izbore kolegije iz palijative kao način upućivanja studenata u palijativnu skrb. Najavila je i sadržaj jednoga od izlaganja u panelima, rekavši kako će biti izneseni rezultati istraživanja prije devet godina „koje još nitko nikada nije čuo ni vidio, a radi se o kroničnoj tuzi, braniteljima koji su bili u logoru i roditeljima koji su nažalost, izgubili svoju djecu u ratu, a da ih još uvijek nisu našli.“

Predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Vlasta Vučevac, dr. med., u online obraćanju istaknula je kako će ta konferencija sigurno definirati probleme i donijeti pozitivna iskustva, ali mora „ponuditi i rješenja za specifične socio-demografske faktore i s obzirom na različite mogućnosti socijalne potpore u različitim sredinama u Hrvatskoj. Samo ukoliko osiguramo kadar i to vrlo specifičan kadar za palijativnu skrb, i potaknemo kompletnu lokalnu zajednicu da treba poznavati palijativni pristup i živjeti palijativni pristup, osigurat ćemo svim braniteljima da, uz palijativnu skrb, osjećaju sigurnost i potpunu zaštićenost.“ Na kraju je naglasila: „Vjerujem da više nitko neće misliti da palijativna medicina znači nemoć i beznađe, nego da palijativna medicina i skrb otvara vrata jednom velikom području djelovanja i upravo u tom području dolaze do izražaja osim stručnosti, ljudskost, empatija i timski rad bez kojega ovo ne možemo ostvariti.“

Uime đakovačko-osječkog nadbiskupa metropolita Đure Hranića i u svoje osobno ime prisutnima se obratio dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, izv. prof. dr. Vladimir Dugalić. Naglasio je kako palijativna skrb upućuje na ponovno otkrivanje najdubljeg poziva medicine koja se najprije sastoji u brizi, skrbi, a njezina je zadaća uvijek liječiti – čak i ako nije moguće izliječiti. „Zasigurno se medicinski pothvat temelji na neumornom trudu da se stječu nova znanja i pobijedi sve veći broj bolesti. No, palijativna skrb unutar kliničke prakse potvrđuje da granica zahtjeva ne samo borbu – nego priznavanje i prihvaćanje. A to znači ne napuštati bolesne ljude nego biti blizu njih i pratiti ih u teškoj kušnji koja postaje prisutna na kraju života. Kada se čini da su svi resursi činjenja iscrpljeni, upravo tada se pojavljuje najvažniji aspekt u ljudskim odnosima, a to je onaj biti – biti prisutan, biti blizak, biti dobrodošao“, istaknuo je dr. Dugalić naglašavajući: „Ono što je osobito važno, a mislim da će ova konferencija to istaknuti, jest da palijativna medicina nužno mora uključiti i obitelj. Ona ima jedinstvenu ulogu kao mjesto gdje se solidarnost među generacijama predstavlja kao sastavni dio komunikacije života, a međusobna pomoć se doživljava čak i u trenucima patnje i bolesti“, uputio je posebno podcrtavajući kako hrvatski branitelji moraju biti osobiti subjekt naše brige i naše skrbi.

Uime osječkog gradonačelnika Ivana Radića prisutne je pozdravila Jasenka Crnković. Istaknula je kako joj je iznimno drago što je ta konferencija u Osijeku „jer, ako se prisjetimo što je bilo prije 30 godina, za to ima itekako opravdanih razloga“. „Svi oni ljudi koji su dali svoje živote, svoje zdravlje, svoju djecu, svoje prijatelje da bismo svi mi sada ovdje mogli biti – za našu slobodu, za našu Hrvatsku – zaslužuju, i najmanje što im možemo pružiti, je briga za njih“, naglasila je Crnković, ističući važnost suradnje i sinergije Ministarstva branitelja, Ministarstva zdravstva i svih udruga i organizacija kako bi studenti, budući medicinski djelatnici, osvijestili sve što se događalo tijekom domovinskog rata.

Posljednja se obratila pročelnica Ureda za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Osječko-baranjske županije Ivana Stanić. Prisutne je pozdravila uime župana Osječko-baranjske županije Ivana Anušića i uputila: „Nažalost unatoč svim nastojanjima i tendenciji prevencije i poboljšanja zdravlja hrvatskih branitelja, broj preminulih branitelja iz godine u godinu na području naše županije postupno raste. Moram istaknuti da do prosinca 2021. godine, nažalost, imamo 485 preminulih hrvatskih branitelja. Stoga je i nadalje očuvanje zdravlja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji primarni cilj o kojemu trebamo promišljati i na kojemu trebamo kontinuirano raditi i činiti korake kako bismo pridonijeli kvaliteti njihova življenja“, poručila je Stanić.

Tijekom pozdravnih govora istaknuto je kako grad Osijek i Osječko-baranjska županija prednjače u brizi o palijativnoj skrbi u Republici Hrvatskoj. Jedino je u Osijeku prije tri godine organizirana edukacija 104 hrvatska branitelja za volontiranje u palijativnoj skrbi, a neki od branitelja koji su bili prisutni na toj edukaciji, nazočili su i ovoj konferenciji te su aktivni volonteri u mobilnim timovima.

Program je nastavljen predavanjima u panelima: „Palijativna skrb u Hrvatskoj danas“; „Hrvatski branitelji – posebno zdravstveno vulnerabilan skupina“; „Skrb o hrvatskim braniteljima u Republici Hrvatskoj“; „Palijativna skrb za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji“; „Primjerni dobre prakse palijativne skrbi za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji“; „Uloga civilnog društva, volontera i umjetnosti u palijativnoj skrbi“, a 11. prosinca rad će obuhvatiti kratka izlaganja i panele: „Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i komorbidne bolesti“ te „Kako dalje razvijati palijativnu skrb za hrvatske branitelje – pogled iz kuta hrvatskih branitelja i zdravstvenih profesionalaca“.