Bratislava: Papa proglasio blaženima žrtve komunističkog terora

Bratislava, (IKA) – Papa Ivan Pavao II. na kraju svoga četverodnevnog posjeta Slovačkoj još se jednom poklonio pred herojskim primjerom žrtava komunizma u tijeku svečanoga misnog slavlja 14. rujna u jednoj od najsiromašnijih četvrti Bratislave – Petržalki. Na blagdan Uzvišenja sv. Križa proglasio je blaženima grkokatoličkog biskupa Vasila Hopka (1904-1976), koji je umro nakon teških mučenja i trovanja u komunističkom zatvoru i redovnicu Zdenku Ceciliju Schelingovu (1916-1955) iz Družbe milosrđa sv. Križa, koja je bila optužena, osuđena i mučena, jer je pokušala pomoći svećenicima u bijegu iz zatvora. Molbu za proglašenje blaženima izgovorio je nadbiskup Jan Sokol, a na oltaru su otkriveni portreti mučenika, koje je zatim Papa i službeno postavio kao uzore svjetskoj Crkvi. Na misi su u čast bl. Hopka, koji je bio pomoćni biskup Grkokatoličke biskupije Prešov, izvedene i pjesme istočnog obreda.
Riječima “Zdravo, Križu, nado jedina!” započeo je propovijed Sveti Otac i istaknuo kako smo na taj blagdan pozvani svoj pogled uzdići prema križu koji je “povlašteno mjesto” na kojem nam se objavila i pokazala Božja ljubav, to je mjesto susreta ljudske bijede i božanskog milosrđa. Papa je potom srdačno pozdravio sve koji su se okupili na euharistijskom slavlju, predvođeni svojim pastirom Bratislave i Trnave Janom Sokolom i cijeli slovački narod, pozvavši ga da se nikad ne zastidi Evanđelja koje valja pohraniti u srce kao najdragocjenije blago koje jedino može davati svjetlo i snagu u svagdanjem hodočašću života. Sve su to u svom životu ostvarili novi blaženici slovačkog naroda. Blaženi Hopko i blažena Schelingova na križ su gledali pogledom punim nepobjedive vjere, te su upravo tako mogli ostvariti svoj izbor posvećenog života, osobito u trenucima trpljenja za druge u tijeku njihova okrutnog zatočeništva.
Na kraju propovijedi Sveti Otac podsjetio je i na važnu ulogu žene u povijesti spasenja. Ispod drveta u Edenu, naime, stajala je žena koja je, prevarena od Zloga, zakoračila u smrt. No, ispod drveta križa stoji druga žena, Marija, koja prihvaćajući Božji plan posve intimno sudjeluje u Isusovu sebedarju Ocu za život svijeta, te postaje Majkom čitavog čovječanstva. Sveti Otac povjerio je slovačku Crkvu i narod Žalosnoj Gospi, čiji se blagdan slavi sljedećega dana, a slovački narod štuje je kao svoju zaštitnicu.
U sudjelovanju pet stotina tisuća hodočasnika s Papom je koncelebriralo 58 biskupa, među njima devet kardinala: slovački Jan Korec, austrijski Christoph Schoenborn, poljski Jozef Glemp i Franciszek Macharski, ukrajinski Lubomyr Husar, češki Miloslav Vlk, kurijalni Jozef Tomko, mađarski Laszlo Paskai i njemački Joachim Meisner. Hrvatski episkopat predstavljali su zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, požeški biskup Antun Škvorčević i đakovački i srijemski biskup Marin Srakić. Osim velike skupine hodočasnika iz susjedne Austrije mnogi su pristigli iz Poljske, Češke, Mađarske, Kanade, Argentine i Ukrajine, a manje hodočasničke skupine pristigle su iz svih jugoistočnih europskih zemalja, čak i iz Albanije, a Papa im je nakon Angelusa uputio pozdrave na mađarskome, njemačkom, ukrajinskom, češkom, poljskom, talijanskom i slovačkom jeziku. Dijelove propovijedi i nagovora kao i prethodnih dana pročitao je kardinal Tomko, koji je pročitao i zahvalni govor na kraju svečanosti koja je trajala više od dva sata. Papa je zahvalio slovačkoj Crkvi i vlastima na organizaciji toga trećeg posjeta Slovačkoj. Mladima je posebno poručio da su “nada Crkve i društva, nada Pape” ta da se ne boje biti istinski Isusovi prijatelji i uče od njega ovaj svijet živjeti na ispravni način, te s njegovom pomoći izgrade civilizaciju ljubavi. Prostor na kojemu je slavljena misa bit će nazvan Trg Ivana Pavla II., a nalazi se u neposrednoj blizini gradilišta nove župne crkve koja bi trebala biti posvećena na Božić.
Nakon ručka sa slovačkim biskupima, gostima i članovima pratnje u apostolskoj nuncijaturi u Bratislavi Papa se uputio u zračnu luku glavnoga slovačkoga grada gdje je održana svečanost oproštaja u nazočnosti predsjednika države, kao i političkih, civilnih i vjerskih vlasti i mnoštva vjernika koji su ga željeli još jednom srdačno pozdraviti.