Sarajevo, (IKA/KTA) – Katolička tiskovna agencija BK BiH objavila je podatke o brojčanome stanju u Vrhbosanskoj nadbiskupiji na temelju statističkog prikaza za župe i dekanate te nadbiskupije u 2005. godini.

U 2005. godini u Vrhbosanskoj nadbiskupiji je živjelo ukupno 213.590 katolika, što je u odnosu na 2004. godinu, kada je taj broj bio 213.462, povećanje za 128 vjernika. Gledajući u postocima to je gotovo neprimjetnih 0,06%. U odnosu na prijeratno vrijeme kada je Vrhbosanska nadbiskupija imala 528.000 vjernika, danas ih je od tog broja ostalo svega 40,45%.
Krštenih je u 2005. godini bilo 2421, što je za 6 krštenika manje u odnosu na 2004. godinu, a umrlo je 3447 vjernika (gotovo 30% više umrlih nego krštenih). Godinu dana ranije preminulo je 3369 vjernika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, dakle manje za 78 nego u 2005. godini. Ti podaci ukazuju i na činjenicu da je do neznatnog povećanja broja vjernika na kraju 2005. godine (1154 kada se zbroje podaci o krštenim, preminulim i ukupnom broju) vjerojatno došlo zbog određenog, premda malog, broja povratnika. No, činjenica je, jer to ističu u mnogim župama, da je jedan dio vjernika prijavljen u svojim župama (i općinama), ali žive na drugom mjestu i tek povremeno (neki samo 2 ili 3 puta godišnje) dolaze u svoj rodni kraj.
U Vrhbosanskoj nadbiskupiji je ukupno 13 dekanata sa 153 župe. Danas su vjernički najbrojniji Travnički (16 župa s ukupno 35.106 vjernika), zatim ga slijedi Kreševski (9 župa s 27.780 vjernika) te na trećem mjestu Žepački dekanat (15 župa s 26.937). Brojku od više od 20.000 vjernika prelazi još jedino Šamački dekanat (10 župa i 24.297 vjernika). U ta četiri dekanata živi ukupno 53,4% vjernika Vrhbosanske nadbiskupije. Najteža situacija u odnosu na prijeratnu je u Derventskom dekanatu, gdje danas živi tek 1217 vjernika u ukupno 15 župa (Bijelom Brdu, Bosanskom Brodu, Brusnici, Bukovici, Ceru, Derventi, Foči, GM – Sijekovcu, Kolibama, Koraćama, Kulini, Novom Selu, Plehanu, Sočanici i Žeravcu). Po podacima iz knjige “Vrhbosanska nadbiskupija na početku trećeg tisućljeća” u tim je župama 1991. godine živio 48.481 vjernik. Dakle, danas ih je svega 2,5% u odnosu na prijeratni broj. To je jedna od najvećih tragedija i najtežih posljedica proteklog rata za tamošnje Hrvate, a samim tim i za Vrhbosansku nadbiskupiju u čijem sastavu je Derventski dekanat. Samo u župi Derventa je prije rata živjelo više od osam tisuća katolika.

Ogromna područja gdje su Hrvati bili većina danas su potpuno zbrisana i pretvorena u zgarišta, od Johovca iznad Doboja pa sve do Bosanskog Broda i rijeke Save. Ti krajevi i danas, osobito u zimskim mjesecima kada su primjetne ruševine uz putove, djeluju sablasno pusto, s neznatnim brojem povratnika, gotovo redovito ljudi u trećoj životnoj dobi. O bilo kakvom značajnijem povratku ne može se ni govoriti.

Slično je stanje i u Sutješkom dekanatu u središnjoj Bosni (Borovica, Breza, Haljinići, Ilijaš, Jelaške, Kakanj, Kraljeva Sutjeska, Olovo, Vareš, Vijake i Vukanovići) koji danas ima tek 7209 vjernika. Upozoravajuće je i to da se u tom dekanatu broj vjernika smanjio za 823 vjernika (više od 10%) u odnosu na 2004. godinu, a u odnosu na prijeratno vrijeme (37.221) tamo danas živi jedva 19% vjernika. Na tom crnom popisu odmah do Sutješkog je Doborski dekanat (također u Posavini) koji je 1991. godine imao 42.465 vjernika, a danas tek 9356 tj. 22% u odnosu na 1991. godinu.

Deset tisuća vjernika ne prelaze ni Usorski, Brčanski i Doborski dekanat. U mnogim dekanatima situacija je od župe do župe različita, uglavnom u ovisnosti je li na tom području bilo teških ratnih sukoba i tko je bio vojni gospodar tih područja u tijeku proteklog rata (npr. u Bugojanskom, Travničkom, Žepačkom, Šamačkom dekanatu). Dakle, u svim se dekanatima broj vjernika smanjio, a samo u četiri (Kreševskom, Travničkom, Šamačkom i Žepačkom) taj broj prelazi 50% u odnosu na 1991. godinu.
Po broju vjernika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji na prvom je mjestu župa Tolisa iz Bosanske Posavine s 12.112 vjernika (polovica vjernika cijelog tog dekanata). Na drugom je mjestu župa Vitez s 11.968, slijedi Busovača sa 7454 vjernika. Još samo 7 župa u cijeloj nadbiskupiji imaju više od četiri tisuće vjernika (Kiseljak, Gornji Vakuf – Uskoplje, Tuzla, Žepče, Nova Bila, Bugojno i Kreševo). To je ujedno i deset najbrojnijih župa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Sve te župe pastoriziraju svećenici franjevci osim župe Žepče u kojoj djeluju biskupijski svećenici.

Vjenčanih je na području nadbiskupije bilo 1227, što je 10 brakova više u odnosu na 2004. godinu. Kada se usporedi broj vjernika i prijavljenih domaćinstava (kućanstava) 72.608 vidljivo je da prosječno u Vrhbosanskoj nadbiskupiji jedno kućanstvo nema ni 3 člana (2,94%) što opet, posredno, ukazuje na velik broj starijih kućanstava, odnosno na migraciju stanovništva u potrazi za boljim uvjetima života.