BROJNI “NESPORAZUMI” OKO ULOGE CRKVE U DRUŠTVU

“Crkva, kad ne bi s različitih razina i na različite načine sudjelovala u javnosti, ne bi mogla dijeliti radost i nadu, žalosti i tjeskobu suvremenog čovjeka… No, u našoj državi kao da je nepoželjno takvo djelovanje Crkve na raznim razinama, kada ga se želi etiketirati, a normalno bi bilo da je takvo crkveno djelovanje prihvatljivo”, piše najnoviji “Glas Koncila” s nadnevkom od 29. srpnja u redakcijskom komentaru pod naslovom “Nesporazumi oko uloge Crkve u društvu”. Taj zaključak komentator donosi nakon iscrpne analize tretmana Crkve u medijima u posljednje vrijeme krojenog, kako se ističe u tekstu, “po mjeri nekih novinara i urednika” čemu su prinos dali i predstavnici državne vlasti. Komentator na prvome mjestu podsjeća kako je nadbiskup Bozanić u izjavi za Iku opovrgnuo tvrdnje iz priopćenja glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova nakon susreta s ministrom Piculom o navodnoj Bozanićevoj potpori Vladi “na njezinu nepopularnu odluku” o izručenju dvojice hrvatskih generala Haaškom sudu. Međutim “većina je medija demantiju dala od prvotne vijesti manje atraktivno mjesto, ili ga naprosto srezala ili čak prešutjela”, a izostala je i isprika glasnogovornika toga ministarstva. Nadalje, nastavlja se u komentaru, izjavu Stalnog vijeća HBK od 13. srpnja, “zacijelo zato što se Stalno vijeće nije svrstalo ni uz koju suprotstavljenu političku stranku”, mediji su uglavnom “omalovažili, skratili ili prešutjeli” premda je riječ o, poslije plenuma HBK, najvažnijem i najodgovornijem tijelu Hrvatske biskupske konferencije. Kada je zatim izostala posebna poruka aktualnih političkih zbivanja s izvanrednog zasjedanja HBK, koje je nasuprot tvrdnjama nekih novinara zakazano već mnogo ranije, plasirana je stara i već otrcana teza o podijeljenosti hrvatskih biskupa. U komentaru se međutim ističe kako su “biskupi mogli, za razliku od novinara koji još uvijek uzalud čekaju hoće li se Crkva svrstati uz koju političku struju, misliti da njihov eventualni osvrt na političku situaciju nastalu Vladinom odlukom o suradnji s Haaškim sudom u konkretnom slučaju i protivljenjem toj odluci i ne mora biti važniji od drugih crkvenih pitanja kojima su posvetili vrijeme svoga zasjedanja”. Hrvatska biskupska konferencija zadaću osvrtanja na aktualna događanja povjerila je Komisiji “Iustitia et pax” “što je posve razumljiv i nimalo neobičan postupak”. Pokušaj diskreditacije te Komisije od strane jednoga dnevnog lista, ističe se također u komentaru, “plod je posve proizvoljnih i neargumentiranih tvrdnja novinara”. Komentator pritom podsjeća kako je ista Komisija još 12. rujna 1995., izražavajući uznemirenost “izvješćima da pojedinci i skupine uzimaju pravdu u svoje ruke”, upozorava na “dužnost državne vlasti da zaštiti osobe i imovinu na donedavno okupiranim područjima”. (ika-sa)