Freising, (IKA) – “Budućnost hrvatskih katoličkih misija u Europi”, tema je godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe koji se održava od 11. do 13. listopada u Centru za usavršavanja “Kardinal-Doepfner-Haus” u Freisingu u Njemačkoj, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta.

Prije početka skupa u utorak 11. listopada svečano misno slavlje predvodio je naslovni ninski nadbiskup i apostolski nuncij u Bjelorusiji Martin Vidović u koncelebraciji s domaćinom, delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josipom Bebićem i delegatom za hrvatsku pastvu u skandinavskim zemljama mons. Stjepanom Biletićem. Okupila nas je ovdje zajednička želja da što bolje odgovorimo na poziv koji nam je Isus uputio i koji nam je danas opet ponovio. Ovdje nas je dovela ljubav prema evanđelju i našemu hrvatskom narodu. Zajedno želimo razgovarati i na glas razmišljati o budućnosti hrvatskih katoličkih misija u Europi. Ovaj je skup zapravo znak vaše zrelosti te svjedočanstvo i očitovanje visokoga stupnja vaše odgovornosti i pred Crkvom i pred narodom, odnosno vaše odgovornosti za Crkvu i za narod hrvatski. Hrabro naprijed! Vremena su nova. Minulo iskustvo može pomoći, ali ga ne valja slijepo preslikati. Nova vremena znače istodobno i nove putove, nove načine djelovanja, nove oblike pristupa i rješidbe pitanja s kojima se hrvatska katolička i narodna zajednica susreće u ovome dijelu svijeta izvan svoje Domovine, kazao je mons. Vidović. “Sredine u kojima djelujete i uopće politički, društveni, kulturni i gospodarski okvir u kojemu živite jest Europa, Europska unija. Europa se je zapravo međusobno zbližila, ali je puna raznovrsnih proturječnosti i nedorečenosti, koje su inače velika opasnost za sve: i za Europu i za suvremeni svijet. Te proturječnosti i nedorečenosti utječu i na vjerske prilike i izglede za budućnost. Dovoljno se je sjetiti borbe oko Ustava i svjesne izostave spomena na Boga i Božje, to jest na ono što Europu čini Europom, a to je kršćanska baština i židovski doprinosi”, istaknuo je nadbiskup.

Skup, na kojem se okupilo više od 150 sudionika, započeo je prigodom molitvom, a potom su uslijedili pozdravi. Sve je još jednom pozdravio nadbiskup Vidović kojega, kako je kazao, posebno začuđuje kako na otvaranju skupa nema nikoga iz diplomatsko-konzularnih predstavništava republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a radi se o tako važnoj temi ne samo za vjerski, već i društveni i nacionalni život Hrvata u Europi.
Ravnatelj dušobrižništva Hrvata u inozemstvu vlč. Ante Kutleša prenio je pozdrave predsjednika BK BiH kardinala Vinka Puljića i predsjednika HBK kardinala Josipa Bozanića te predsjednika Vijeća za inozemnu pastvu HBK i BK BiH biskupa Želimira Puljića. Istaknuo je kako je zbog konkretne situacije u kojoj se nalaze naše misije u Europi ta tema sve aktualnija. Dolazi novo vrijeme upravo zbog problema koji se javljaju i bilo bi vrlo nezahvalno da naše zajednice postanu duhovna dijaspora. Tada će to imati velike posljedice osobito za naše poslanje koje vršimo, upozorio je. Ravnatelj “Renovabisa” – akcije solidarnosti njemačkih katolika s ljudima u Srednjoj i Istočnoj Europi o. Dietger Demuth posebno se osvrnuo na aktivnosti koje ta organizacija čini pomažući ustanove i pojedince u Hrvatskoj i BiH.

Skup je uz pozdravnu riječ otvorio delegat Bebić, koji je u priopćenju o stanju hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj kazao kako misije imaju važu ulogu u naviještanju Radosne vijesti, stvaranju hrvatskog jedinstva i očuvanja hrvatskog identiteta, kulture, jezika i običaja u moralnom, materijalnom i socijalnom pogledu. Misije su u velikoj mjeri bile i ostale stvaratelji hrvatskog imidža u zemljama u kojima djeluju. Zatvaranjem i gašenjem misija vjernici će biti uvelike zakinuti. Donekle će biti prepušteni sami sebi. U nastavku je govorio o konkretnoj situaciji stanja hrvatskih katoličkih misija u pojedinim njemačkim biskupijama, u kojima se striktno provode mjere štednje, kako u materijalnom smislu tako i u smislu osoblja što pogađa i hrvatske katoličke misije u ovoj zemlji.

Delegat za hrvatsku pastvu u skandinavskim zemljama mons. Biletić kazao je kako će budućnost naših misija u Švedskoj, a po svoj prilici i drugim zemljama ovisiti o novim pastoralnim snagama, koje su žurno potrebne, jer je broj svećenika nedovoljan, a i dob svećenika u mnogim misijama je takav da nisu u mogućnosti nositi se s potrebama i zahtjevima kao prije dvadesetak godina. Domovinskim ratom broj useljenika s područja Hrvatske i BiH je vrlo porastao. Stanje u našim misijama i pastoralna zbrinutost naših ljudi bit će onakva kakvom je učinimo. Švedska je spremna primiti i svećenike i redovnice, istaknuo je mons. Biletić.

Slijedilo je priopćenje delegata za hrvatsku pastvu iz Francuske o. Mate Antunovića, koji se osvrnuo na aktualnu situaciju hrvatskih katoličkih misija u Parizu, Lyonu i Nici. Slaveći obljetnice naših misija, prisjećamo se svega što su one značile za naše iseljenike na vjerskom, nacionalnom i kulturnom području kroz sve protekle godine. Neminovno se nameće pitanje, koja je njihova budućnost. Često se čuje da su Hrvati u Francuskoj dosta dobro integrirani u francusko društvo. Znamo da integracija i asimilacija nije isto. Možemo ustvrditi da su se mnogi Hrvati u Francuskoj asimilirali, neki integrirali, a dobar dio njih, pogotovo prve generacije, živi u jednom svijetu “ni na nebu ni na zemlji”; ni tamo i ovamo. Mnogi su planirali provesti barem svoje dane starosti u domovini, ali su primorani iz raznih razloga ostati trajno u Francuskoj. Djeca i mladi, rođeni u Francuskoj, sve slabije znaju hrvatski jezik pa im je teško slijediti bilo kakav program na hrvatskom jeziku. Dakako da se često nameće pitanje, kako okupiti i raditi s onom generacijom koja je rođena u Francuskoj, koja misiju ne doživljava kao što su je doživljavali njihovi roditelji i kojoj je hrvatski jezik na neki način “strani jezik”, zaključio je o. Antunović.

Delegat za hrvatsku pastvu u Sloveniji o. Marko Prpa je kazao kako prema popisu pučanstva iz 2002. u Sloveniji živi 35.642 Hrvata. Stvaran broj Hrvata u Sloveniji od toga je broja višestruko veći. Opravdano je pitanje zbog čega naši ljudi u Sloveniji kriju svoju nacionalnu, kulturnu i vjersku pripadnost. Umjesto iscrpnog odgovora, iznosim tek neke natuknice: egzistencijalni strah, strah za radna mjesta, siromaštvo, povijesni kompleksi, ispražnjen identitet na višestoljetnoj vjetrometini koječijih interesa, nametnut i prihvaćen osjećaj manje vrijednosti, nepriznat status nacionalne manjine. Hrvati u Sloveniji ne postoje kao politički subjekt na ni jednoj od mogućih razina, kazao je Prpa istaknuvši kako danas u Sloveniji djeluju HKM u Ljubljani, Mariboru, Novom Mestu, a radi se i na uspostavi HKM u Kopru.

O stanju hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj govorio je delegat za hrvatsku pastvu u toj zemlji dr. o. Šimun Šito Ćorić. Kazao je kako se današnje procjene broja Hrvata u Švicarskoj kreću uglavnom između 80 i 100 tisuća, uključujući i one koji su primili švicarsko državljanstvo, te kako je u toj zemlji 13 HKM. Hrvati u Švicarskoj najvjerojatnije neće nikada biti brojniji, nego u ovom tekućem desetljeću, jer značajnijih doseljavanja više nema, a druga generacija počinje se gubiti. Brojčano gledano, naše misije u Švicarskoj su najbrojnije od svih stranaca po broju aktivnih vjernika. Stoga kroz sljedeće desetljeće možda i u dva nije za očekivati zatvaranje bilo koje misije, istaknuo je delegat Ćorić.
U popodnevnim je satima organizirano studijsko putovanje u Muenchen, a u večernjim satima predavanje u povodu 10. obljetnice Oluje pod nazivom “Opravdanost Oluje” održao je admiral Davor Domazet-Lošo.