Freising, (IKA) – Posljednjega dana godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe “Budućnost hrvatskih katoličkih misija u Europi”, koji se od 11. do 13. listopada u održavao u Centru za usavršavanja “Kardinal-Doepfner-Haus” u Freisingu u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta, predavanje “Ususret budućnosti hrvatske inozemne pastve” održao je mr. Pero Ivan Grgić, kancelar Banjolučke biskupije.

Ako se samo letimice pogleda što je hrvatska inozemna pastva proteklih sto do sto dvadeset godina učinila za Hrvate katolike izvan domovine, onda je to doista nemjerljiv rad. Za to su najviše zaslužni sami pastoralni radnici na terenu, koliko god taj rad bio manjkav ili nedovoljan, nedovoljno sustavan, slabo podupiran i koordiniran iz domovine. Ono što je kroz pastoralno djelovanje većine naših misionara prosijavalo jest njihova ljubav za Krista i Crkvu te da su imali srce i dušu za svoj hrvatski narod i svoju domovinu. Ne bude li toga i ubuduće, slabo će pomoći svi programi i sve strukture”, kazao je mr. Grgić. Napomenuo je kako se već dugo spominje potreba određene priprave svećenika za odlazak među iseljenike, no ništa se na tom polju ne realizira. U obrazovnim i odgojnim institucijama trebalo bi se poraditi na posredovanju temeljnih i bitnih informacija i znanja vezanih za problematiku i potrebe selilaca sadašnjim naraštajima koji se školuju. Ti bi se sadržaji mogli prilagoditi i u određenom kraćem vremenu prenijeti onima koji imaju žele poći među iseljenike. I taj bi projekt svakako trebao uzeti u obzir mogućnosti redovnika i redovnica, ali također i laika. Budući da su biskupi ipak prihvatili model da biskupija i u budućnosti skrbi za određenu misiju gdje već ima svoga člana, slično bi se predložilo i redovničkim poglavarima, to bi donekle pokazalo veću odgovornost domaće Crkve i istodobno ojačalo veze s domovinom. Dušobrižnike bi se moglo slati na određeno vrijeme, naprimjer tri do šest godina. Svećeniku bi vremensko ograničenje dalo više motiva za rad, a ujedno bi se potvrdila solidarnost s Crkvom u koju su iseljenici došli kao i s vlastitim narodom.
Napomenuvši kako premda je do sada bilo više razočaranja nego zadovoljstva s odnosom države Hrvatske prema iseljenicima, mr. Grgić smatra kako na obje strane, i državnoj i crkvenoj, treba trezveno i odmjereno vidjeti što država kroz dulje vrijeme i kontinuirano stvarno može učiniti za Hrvate izvan domovine. Pritom treba imati u vidu kako diljem svijeta žive Hrvati koji ne potječu iz same Hrvatske, nego su podrijetlom ili rodom iz drugih zemalja, te da je jedan dio njih nije vezan uz Katoličku crkvu, zaključio je Grgić.

U tijeku susreta priređen je i okrugli stol u tijeku kojega su sudionici imali prigodu iznijet svoje viđenje budućnosti hrvatskih katoličkih misija u Europi. Posebno je istaknuto kako je od presudne važnosti za budućnost rad s mladima i djecom te rad na promicanju duhovnih zvanja. Delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić je iznio podatak za Njemačku u kojoj je u našim misijama samo jedan svećenik u dobi između 25 do 30 godina, od 31 do 40 njih sedam, od 41 do 50 devetnaest, od 51 do 60 četrdeset i pet, od 61 do 70 dvadeset i četiri te jedan svećenik u dobi od 71 do 75 godina.

Sa susreta je upućeno i priopćenje Hrvatskoj biskupskoj konferenciji i Biskupskoj konferenciji Bosne i Hercegovine, kojeg su potpisali svi delegati. “Sa zahvalnošću smo duboko svjesni važnosti dugogodišnje pomoći koju je domovinska Crkva pružala Hrvatima katolicima u izvandomovinstvu u sklopu hrvatskih katoličkih misija. U posljednje vrijeme stječe se pak dojam kako domovinskoj Crkvi poradi rješavanja svojih aktualnih pastoralnih problema ponestaje snage u zauzetijem svekolikom pružanju pomoći hrvatskih katoličkim misijama u Europi, pa i u svijetu. Upravo u novonastaloj situaciji prestrukturiranja duhovne skrbi za katolike drugih materinskih jezika u Njemačkoj, kao i problema koji proizlaze iz starosne dobi pastoralnih djelatnika u Zapadnoj Europi, obraćamo se odgovornima u obje domovinske BK da nam u ovim odlučujućim prekretnim vremenima za budućnost zauzeto pomognu kako zauzimanjem kod biskupskih konferencija zemalja useljenja tako i slanjem novog pastoralnog osoblja. Duboko smo uvjereni da je to u interesu očuvanja vjerskoga, nacionalnoga i kulturnog identiteta Hrvata u izvandomovinstvu te svekolikog povezivanja nacionalnog korpusa u Domovini i svijetu”, ističe se u priopćenju.