Buzet, (IKA) – U Gradskoj vijećnici u Buzetu predstavljen je 10. studenoga pretisak hrvatskoga biblijskog prvotiska – glagoljičkoga Novoga testamenta, koji su priredili Stipan Konzul Istrian i Antun Dalmatin, a prvotno je objavljen 1562/63. u dva sveska, u protestantskoj tiskari u Urachu pored Tübingena, dok je sam rad na prijevodu započeo još 1557., prije točno 450 godina. Pretisak je objavljen u nakladi protestantskoga Teološkog fakulteta “Matija Vlačić Ilirik” iz Zagreba, a prema primjerku koji se nalazi u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Djelo se ponovno izdaje u dvije knjige u prikladnoj zaštitnoj kutiji. U prvoj knjizi zajedno su tiskana nekadašnja dva dijela Novoga testamenta, dok se u drugoj knjizi donosi opširan pogovor o povijesti protestantske tiskare odnosno biblijskog zavoda u Urachu, kao i o samome radu na prijevodu i izdavanju Novoga zavjeta. Pogovor, koji je napisao glavni urednik izdanja pretiska prof. dr. Alojz Jembrih sadrži dva priloga: Konzulov glagoljički autograf probnoga prijevoda jednog novozavjetnog ulomka u presliku i transliteraciji, te suvremeni hrvatski prijevod Trubarova njemačkog predgovora koji se ovdje prvi put objavljuje u cijelosti.
Na projektu izdavanja pretiska sudjelovali su i dr. Lidija Matošević, dr. Marina Miladinov, dr. Vesna Badurina-Stipčević, dr. Mario Grčević, Ruben Knežević i Branka Kosanović. Grafičko oblikovanje pretiska potpisuje Grafički ured Dominis-Aničić, a knjige su tiskane u Grafičkom zavodu Hrvatske.
Predstavljanje pretiska održano je u organizaciji nakladnika, te Pučkog otvorenog učilišta “Augustin Vivoda” iz Buzeta, kao i Katedre Čakavskog sabora Buzet. Nakon pozdravne riječi buzetskog gradonačelnika Valtera Flega i prigodnoga glazbenog programa Ženske vokalne skupine “Lanišće”, o knjizi i radu na pripremi pretiska govorili su dr. Matošević, dr. Grčević i prof. dr. Alojz Jembrih. Istaknuto je da je hrvatski protestantski biblijski prvotisak, premda stoljećima prešućivan, zanemarivan i uglavnom nedostupan, sastavni i nezaobilazni dio hrvatske kulture i identiteta. Ovim pretiskom ponovno je omogućena njegova dostupnost, što je od izuzetnog značaja proučavateljima povijesti hrvatskoga književnog jezika i biblijske leksike, a jezik uraškoga Novoga testamenta – tadašnji ‘općeni sadašnji i razumni hrvatski jazik’ – bit će sada moguće lakše i sustavnije uspoređivati s jezikom i leksikom glagoljičkih misala i brevijara – budući da Konzul i svi suradnici na prijevodu djeluju unutar tradicije hrvatskih glagoljaša. Uraški Novi testament ima i svoje izvorne književne značajke, a neke njegove leksičke osobitosti izložio je dr. Grčević.
Pretisak toga Novog testamenta još je jedno od nastojanja da se nastavi s projektom vraćanja uraško-hrvatskih izdanja u Hrvatsku, čime dostupnijima postaju teološka i filološka proučavanja hrvatske protestantske književnosti. Knjiga je objavljena uz pomoć brojnih podupiratelja: protestantskih Crkava i Crkava reformacijske baštine u Hrvatskoj, biblijskih društava, trgovačkih društava i pojedinaca, a pokrovitelji su također Istarska županija i Konzulov rodni grad Buzet.

.