Zagreb, (IKA) – Ravnatelj Hrvatskog Caritasa mr. Ivan Milovčić i ravnatelji gotovo svih nad/biskupijskih Caritasa na radnom sastanku 2. travnja u Tajništvu HBK u Zagrebu raspravljali su kako nacionalni i biskupijski Caritasi mogu odgovoriti na krizu koja prolazi kroz Hrvatsku te su odlučili intenzivirati svoje djelovanje. U izjavi nakon sastanka mr. Milovčić ocijenio je da su potrebe ljudi danas jače i više nego prije godinu dana. Prema njegovim riječima, želi se prije svega osnažiti Caritasova mreža, te se na sastanku razgovaralo kako osnovati župne Caritase u župama koje ih još nemaju. Žele se oživjeti i ojačati neki projekti koje su i prije imali, a to su projekti edukacije animatora župnih caritasa i edukacije volontera. Želja je mrežu ojačati i u segmentu obiteljskih savjetovališta. Na sastanku se razgovaralo i o tome kako bi biskupijski Caritasi međusobno mogli surađivati i pružati usluge jedni drugima. Bilo je govora i o fondovima koji su već djelatni u Caritasu. To su osobito fond u koji se prikupljaju sredstva od donatora prigodom božićne akcije “Za 1000 radosti”. Dosad su u njega prikupljana sredstva samo u božićno vrijeme, a sada se želi omogućiti donatorima da kroz cijelu godinu mogu stavljati sredstva u taj fond, koja bi se onda kroz cijelu godinu na zahtjev župnih i biskupijskih Caritasa mogla dijeliti potrebnim obiteljima u Hrvatskoj. Hrvatski Caritas ima i interventni fond u kojem su sredstva bila namijenjena za hitne intervencije u Hrvatskoj i inozemstvu. Sredstva iz tog fonda u sljedećem razdoblju usmjeravat će se na potrebne obitelji u Hrvatskoj, ne toliko više u inozemstvu. Prema riječima mr. Milovčića, sredstva kojima raspolaže Hrvatski Caritas su ograničena te je uputio poziv zainteresiranim donatorima i javnosti da daju doprinos u te fondove iz kojih se kasnije može pomagati potrebitima. Na pitanje hoće li HBK i pojedine biskupije preusmjeriti tokove novca prema Caritasu, mr. Milovčić odgovorio je da su se sredstva koja su se i dosad dobivala iz državnog proračuna, dijelom, kako je to bilo određeno, usmjeravala karitativnoj djelatnosti pojedinih biskupija i HBK. Dodao je da karitativno djelovanje Crkve ne ide isključivo kroz nacionalni, biskupijske, ili župne Caritase, nego postoje i drugi načini kako biskupije djeluju karitativno.

Ravnatelj Caritasa Zadarske nadbiskupije don Ivica Jurišić kazao je da su u njihovom Caritasu u posljednja tri mjeseca osjetili da je za 20 posto porasla potreba za socijalnim davanjima i u tolikom je postotku nadbiskupija povisila izdavanja nadbiskupijskom Caritasu. “Dakle, nadbiskupija od sredstava koje dobiva od države prati rad Caritasa i kako se povećavaju potrebe u Caritasu, tako vjerujem da svaka biskupija usmjeruje sredstva potrebitima”, rekao je Jurišić. Ravnatelj Caritasa Varaždinske biskupije Ante Šola kazao je da su u njegovu Caritasu u posljednja dva mjeseca ojačali resurse od pučke kuhinje, Caritasove ljekarne, domova za stare, domova za invalidnu djecu, do odjela za prehrambene artikle, gdje je priljev ljudi od 15 do 20 posto veći. Ocijenio je da je za sada situacija pod kontrolom, no da se u Varaždinskoj biskupiji žele pripremiti za nove pritiske. Ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije s. Jelena Lončar najavila je da se u zagrebačkom Caritasu planira pokrenuti SOS trgovina. Dodala je da se u Zagrebačkoj nadbiskupiji struktura caritasovih korisnika proširila i to nisu više samo marginalni slučajevi, nego i ljudi koji imaju relativno dobra primanja, ali zbog raznih zaduženja ne mogu više sami zadovoljavati životne potrebe i traže pomoć Caritasa. Osim financijske i materijalne pomoći, sve više se traži i pravno i ekonomsko savjetovanje.