Časopis Civilta Cattolica o agresivnom laicizmu

Rim, (IKA) – Vjerska obilježja uklonjena iz škola u Francuskoj, kraći postupak za rastavu, istospolne bračne zajednice i pobačaj u Španjolskoj, primjena eutanazije i nad djecom mlađom od 12 godina u Nizozemskoj, talijanski ministar Buttiglione protjeran iz Europskoga parlamenta zbog katolički usmjerenih moralnih sudova, nepriznavanje kršćanskih korijena u Europskom ustavu Je li Crkva danas možda opkoljena tvrđava? Nije li kršćanstvo predmet progona i nesnošljivosti? – pitanja su koja je postavio autor uvodnoga članka u posljednjem broju časopisa Civilta Cattolica, ispitujući razloge zbog kojih je došlo do suprotstavljanja agresivnog i nesnošljivog laicizma kršćanima, koji načela svoje vjere nastoje prenijeti u građanski i politički život. “Neki kršćani stoga smatraju kako je ovo trenutak za novi križarski rat kojime treba odgovoriti na napade protiv osnovnih načela katoličkoga morala te, općenito, protiv Crkve i kršćanstva. Je li potrebno, dakle, prije svega u Europi, braniti se od vala laičkoga fundamentalizma dok islam sve više prodire snagom svojega vjerskog i moralnog identiteta?” U stvari, tvrdi se nadalje u članku, postoji laicizam koji se sve agresivnije odnosi prema katolicima, za razliku od političke i državne laičnosti koja sama po sebi nije protiv vjere. “Laicisti se, naime, boje da bi katolici, premda ih u Europi ima sve manje, ipak uspjeli nametnuti zakonodavstvu svoja etička načela, te da bi Crkva mogla ugroziti prava i slobode koje predstavljaju nedodirljivu tekovinu zapadne civilizacije i modernosti. Osim toga, svjetovnome laicizmu, uvjerenome da je dobio bitku protiv vjere, zahvaljujući prosvjetiteljstvu i francuskoj revoluciji, nipošto se ne sviđa ponovno vraćanje ljudi vjeri što se u različitim oblicima očitovalo zadnjih desetljeća. Stanje u svijetu, premda se čini očajno, za Crkvu u stvari nije takvo, te se ona stoga ne smije osjećati napadnuta, niti smije odustati od iznošenja svoga učenja koje se temelji na osobi Isusa Krista”, ističe pisac članka, pozivajući kršćane da se ne zatvore, niti zauzmu borbeno stajalište prema modernome svijetu. Jedino kršćanska nada, a ne znanost ili tehnologija, može dati razborite i pomirujuće odgovore o krajnjem smislu ljudskoga života, čak i u teškim situacijama, poput holokausta u prošlosti ili terorizma danas, a to može zbog sposobnosti Crkve da čini dobro na svim područjima društvenoga života, zaključuje komentator.