LEADER mreža Hrvatske (LMH) djeluje od 2012. kao nevladina mreža organizacija za ruralni razvoj seoskih i ribarskih zajednica. Sjedište organizacije je od osnivanja u Ozlju te su učlanjene 63 organizacije, lokalne akcijske grupe u ruralnom području (LAG) i u ribarstvu (FLAG). Te organizacije na lokalnoj razini surađuju s Ministarstvom poljoprivrede preko kojega se iz sredstava EU dodjeljuju određena materijalna sredstva za lokalne projekte.

Uz predstavnike organizatora LEADER mreže Hrvatske i Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, u radu radionice sudjelovali su vodeći ljudi LEADER mreže, Fokolara, Zadruge za etično financiranje, kao i zaposlenici LAG Vallis Colapisa, LAG Save, predstavnici i studenti s karlovačkog Veleučilišta, nekolicina javih djelatnika i drugih stručnjaka.

Svrha susreta bila je da se u predavanjima i raspravama  prenesu osnovne informacije o razvojnim konceptima na kojima se radi te upozna dio sadržaja socijalnog nauka Crkve. To se željelo postići informiranjem i proširivanjem znanja, motiviranje sudionika za djelovanjem i promicanjem programa LEADER-a, sadržaja socijalnog nauka Crkve kao i programa Franjine ekonomije, društvenog poduzetništva, Pametnih sela te Ekonomske demokracije. Susretom se također htjelo potaknuti sudionike na umrežavanje kako bi se mogla ostvarivati sinergija komplementarnih programa u ostvarivanju općeg dobra i razvoju lokalnih zajednica u Hrvatskoj.

U tri dana održano je 9 predavanja nakon kojih je slijedila rasprava. Predavanja i teme koje su se odnosile na djelovanje LEADER mreže Hrvatske, Fokolara i Zadruge za etično financiranje su bile: LEADER polazišta, osnove, načela, dodana vrijednost, postignuća, budući razvoj (Marijo Polić i Mian Medić), Franjina ekonomija i Ekonomija zajedništva (Peter Fabjan), Etično bankarstvo i Ekonomija zajedništva (Goran Jeras), Pametna sela u svjetlu Dugoročne vizije za ruralna područja EU (Bojana Markotić Krstinić), Društveno poduzetništvo: osnove, praksa, primjeri (Peter Fabjan, Goran Jeras) i Ekonomska demokracija: poduzeća u vlasništvu zaposlenika ili potrošača (Milan Medić).

Predavanja iz sadržaja socijalnog nauka Crkve obuhvaćala su tri teme kroz dva dana. Prvoga dana, 13. lipnja je O nastanku, osnovama i aktualizaciji socijalnog nauka Crkve govorio prof. dr. sc. Stjepan Baloban, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve. Na njegovo predavanje se nadovezala izv. prof. dr. sc. Silvija Migles s Katedre za socijalni nauk Crkve Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s temom Supsidijarnost: od privlačnosti do poteškoća u primjeni. Drugoga dana susreta, 14. lipnja doc. dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac sudionicima je približila temu Opće dobro u svjetlu socijalnog nauka Crkve.

Teme iz područja socijalnog nauka Crkve bile su mnogima nove te su one izazvale iznimno zanimanje sudionika od kojih je nemali broj upravo socijalni nauk Crkve prepoznao kao komplementarni program za svoje djelovanje. Jedan od sudionika je u završnoj raspravi znakovito zaključio da on gleda na socijalni nauk Crkve kao „pomoć da svakom svojem projektu dajemo dušu“. Održana radionica je, s jedne strane, iznjedrila nove uvide u mogućnosti budućih aktivnosti i zajedničke suradnje. S druge strane, predavanja, rasprave a posebno susreti i razgovori su pokazali da i na ovom području postoji puno dobre volje za primjenu socijalnog nauka Crkve.