Cernik, (IKA) – U Franjevačkom samostanu u Cerniku, nedaleko Nove Gradiške, u petak 15. travnja održana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljena Biblijsko-arheološka muzejska izložba koja je proteklih dana, kao stalni postav, postavljena u prostorijama cerničkog Franjevačkog samostana. Glavi nositelj projekta je Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda, a idejni začetnik i autor izložbe je njezin član dr. o. Tomislav Vuk, profesor na Franjevačkom biblijskom institutu u Jeruzalemu. Uz samog autora, izložbu su predstavili dr. o. Mario Cifrak, predavač na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i prof. dr. o. Frederic Manns, profesor na Franjevačkom biblijskom institutu u Jeruzalemu.
Dr. Cifrak novinarima je ukratko izložio život i rad autora biblijsko-arheološke muzejske izložbe, rekavši kako je dr. Vuk rođeni Cerničanin, svećenik, franjevac, koji je nakon završene teologije doktorirao biblijske znanosti u Jeruzalemu, a potom magistrirao stare istočne jezike u Rimu te kako danas djeluje kao profesor na Franjevačkom biblijskom institutu u Jeruzalemu, gdje predaje stare biblijske jezike i ostale predmete koji su vezani, što arheološki, što povijesno, uz proučavanje same Biblije.

O ideji, nastanku, realizaciji i samoj postavi izložbe govorio je sam autor, koji je istaknuo kako se ideja o sasvim maloj izložbi biblijskog karaktera rodila još 1993., u prigodi početka obnove cerničkog samostana. Od tada je dr. Vuk započeo susljedno prikupljanje materijala za izložbu. Muzejski prostor nalazi se u nekadašnjem vinskom podrumu samostana, u samom prizemlju. U njemu je smješteno oko 500 arheoloških iskopina, predmeta koji su vezani uz povijest Svete zemlje, a koje je dr. Vuk većinom dobio na dar iz depozita Franjevačkog biblijskog instituta u Jeruzalemu. Najstariji arheološki predmeti potječu još iz paleolitika što pokazuje veliku vrijednost izložbe vrijedna. Izložba je ujedno u arheološkom smislu, kako je rekao dr. Vuk, i jedina ovakvog karaktera u Europi.

Izložba želi smjestiti početke i razvoj dviju sestrinskih religija, židovstva i kršćanstva (posredno i islama), u kontekst vremena i prostora iz kojega su nastale. Taj vid prikazan je u prvom, arheološkom dijelu izložbe, koji joj ujedno daje i muzejski karakter. Postav se sastoji od bogate zbirke autentičnih arheoloških predmeta. Ti su predmeti raspoređeni tematski i, prema arheološkim istraživanjima, na najvažnijim novozavjetnim mjestima te žele osvijetliti životni ambijent prostora i vremena onih povijesnih stvarnosti, zbivanja, događaja i ljudi, iz kojih je ponikla Biblija kao izvor vjere, svjetonazora, kulture i civilizacije.
Drugi dio posvećen je samoj Bibliji kao knjizi, i to ponajprije na originalnim jezicima -hebrejskom, aramejskom i grčkom – i u drevnim prijevodima, s osobitim osvrtom na latinsku biblijsku tradiciju na kršćanskom Zapadu pa tako i kod nas, a obuhvaća prikaz Starog i Novog zavjeta. Pritom u prvom planu nisu znanstvene teorije o nastanku teksta, nego povijest njegova prenošenja: od najstarijih postojećih rukopisa – papirusa i kodeksa – pa preko prvih tiskanih do najnovijih znanstvenih kritičkih izdanja. U tom dijelu izlošci su prije svega knjige: originali i faksimilne preslike.

Završni, treći dio izložbe, posvećen je prikazu kako je Biblija ušla u hrvatsku kulturnu baštinu i postala njenim sastavnim dijelom. Izloženi su, u originalu (16.-20. st.) i faksimilnim izdanjima, u tom pogledu najvažniji prijevodi biblijskih tekstova na hrvatski jezik, od onih prvih i djelomičnih, namijenjenih bogoslužju, a što predstavljaju početke hrvatske pismenosti, pa do izdanja cjelovite Biblije, sve do onih najnovijih. Takva su izdanja uvijek snažno utjecala na hrvatski jezik, pismenost, književnost i uljudbu u cjelini.

Ta muzejska izložba i s njom povezani dokumentacijski centar želi postati izvorom uvida, informacija, znanja i proučavanja civilizacija, kultura i religija drevnog Bliskog istoka za sve zainteresirane, a na poseban način za voditelje religiozno-pedagoških djelatnosti.

O samom Franjevačkom biblijskom institutu u Jeruzalemu te njegovom ustrojstvu, značenju za proučavanje Biblije i školovanju novih biblijskih stručnjaka, na konferenciji za novinare govorio je prof. dr. o. Frederic Manns iz Jeruzalema.

Dio izložbe već je bio dostupan široj javnosti kroz protekle tri godine, a sada je izložba postavljena u cijelosti. Biblijsko-arheološka muzejska izložba u Franjevačkom samostanu u Cerniku bi će otvorena, danas, 15. travnja u 17 sati, a otvorit će je u ime Kustodije Svete zemlje, u sklopu koje i djeluje Franjevački biblijski institut u Jeruzalemu, a koji je dio franjevačkog teološkog fakulteta Antonianum u Rimu, kustod Svete zemlje o. Pierbattista Pizzaballa. Otvorenje izložbe glazbeno će obogatiti Hrvatsko pjevačko društvo “Tomislav, nakon čega će svoje pozdrave uputiti domaćin o. provincijal Lucije Jagec.
U ime požeške biskupije nazočne će pozdraviti požeški biskup Antun Škvorčević, a u ime mjesnog poglavarstva Općine Cernik inž. Nikola Jugović. Nazočnima će izložbu predstaviti i kroz nju ih provesti autor izložbe dr. Vuk.
U 21 sat za sve zainteresirane bit će upriličeno predstavljanje istraživanja biblijskog teksta informatičkim metodama putem biblijskog softvera “Accordance Scholar`s Collection” (vers. 6.4.). Demonstraciju rada u softveru izvest će mr. biblijskih znanosti o. Darko Tepert.

Za subotu 16. travnja s početkom u 9 sati predviđen je početak rada znanstvenog skupa na temu “Sveta zemlja kao arheološki, sociološki i vjerski kontekst Biblije”. O Židovskoj Galileji u novozavjetno doba govorit će prof. dr. Manns, dok će prof. dr. Stanislavo Loffreda održati predavanje na temu “Arheološka istraživanja u Kafarnaumu”. Na završetku znanstvenog skupa kroz izložbu će provesti dr. Vuk.