Budi dio naše mreže
Izbornik

Četrnaesta je obljetnica smrti prvog varaždinskog biskupa Marka Culeja

Varaždin (IKA)

Varaždinska biskupija obilježava u srijedu, 19. kolovoza četrnaestu obljetnicu smrti svoga prvog biskupa Marka Culeja. Misu u varaždinskoj katedrali u 19 sati predvodit će varaždinski biskup Bože Radoš.

Varaždinski biskup Marko Culej umro je nakon duge i teške bolesti u večernjim satima u subotu, 19. kolovoza 2006. godine u svom biskupskom domu u Varaždinu u 69. godini života, 43. godini svećeništva i 15. godini biskupstva.

Mons. Culej rođen je 19. siječnja 1938. godine u Repnu u župi Belec, od oca Petra i majke Josipe, rođ. Bočkal. U brojnoj obitelji sa šestero djece, dva sina i četiri kćeri, rastao je u duhovnom ozračju. Osnovnu školu pohađao je u Belcu i kroz to vrijeme bio je ministrant. Nakon završetka četvrtog razreda osnovne škole u jesen 1949. g. otišao je u Dječačko sjemenište u Zagrebu gdje polazi Interdijecezansku srednju školu za spremanje svećenika. Nakon mature 1957. godine u jesen je stupio u Bogoslovno sjemenište u Zagrebu i započeo studij teologije na KBF-u. Od 23. veljače 1958. do 15. kolovoza 1959. služio je vojni rok. Po završetku vojnog roka vratio se u Bogosloviju u jesen 1959. i nastavio studij filozofije i teologije.
Za svećenika je zaređen 25. travnja 1964. godine. Mladu misu slavio je u rodnoj župi 3. svibnja 1964. Svećeničku službu započeo je u župi Samobor kao kapelan 1. kolovoza 1964. gdje ostaje do 17. listopada te godine, kad je u istom svojstvu premješten u župu Desinić. U siječnju 1965. postao je privremeni upravitelj župe, a u srpnju imenovan je upraviteljem župe i tu je ostao do 14. rujna 1981. kad je razriješen dužnosti upravitelja župe.
Od 18. travnja 1965. do 16. travnja 1975. bio je i privremeni upravitelj župe Sutlanska Poljana. Od 1970. do 1977. bio je delegat u Svećeničkom vijeću Zagrebačke nadbiskupije.
U rujnu 1981. imenovan je vicerektorom u Bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. Dana 6. prosinca 1986. imenovan je, uz službu vicerektora, i voditeljem Centra za duhovna zvanja u Zagrebačkoj nadbiskupiji te kanonikom Prvostolnog kaptola u Zagrebu. Dana 23. listopada 1987. imenovan je arhiđakonom Zagorsko-vrbovečkog arhiđakonata.
Zagrebačkim pomoćnim biskupom imenovan je 7. siječnja 1992., a 22. veljače te godine posvećen je za biskupa u zagrebačkoj prvostolnici. Kao pomoćni biskup bio je zadužen za personalna pitanja svećenika u Zagrebačkoj nadbiskupiji. U akademskoj godini 1992./93. bio je rektor u Bogoslovnom sjemeništu. Dana 18. kolovoza 1993. razriješen je službe rektora u Bogoslovnom sjemeništu i imenovan je generalnim vikarom. Prigodom prvog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Hrvatskoj 1994. godine bio je predsjednik crkvenog Odbora za pripremu posjeta.
Osnutkom Varaždinske biskupije, 5. srpnja 1997. godine, imenovan je varaždinskim biskupom, a 28. rujna 1997. svečano je ustoličen kao prvi varaždinski biskup, te je za geslo svog služenja uzeo riječi “Vita et Pax” (Život i mir).
Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obnašao je različite službe: bio je predsjednik Vijeća za ustanove posvećenoga života i udruge apostolskog života, predsjednik Odbora za sredstva javnog priopćavanja HBK te Komisije “Justitia et Pax”. Smrt ga je zatekla na mjestu predsjednika Odbora Hrvatske biskupske konferencije za pastoral Roma, predsjednika Odbora HBK za pastoral osoba lišenih slobode, a ujedno je bio predsjednik Hrvatskog ogranka Svjetske konferencije religija za mir.

Biskup Culej je na proslavi Dana Varaždinske županije na blagdan Male Gospe 8. rujna 2004. primio županijsku nagradu za životno djelo za izvanredna postignuća u organizaciji biskupije i obogaćenje njena duhovna života, te u prigodi 40. obljetnice predanog svećeničkog rada na produbljivanju međuljudskih odnosa pronošenjem evanđeoskih vrijednosti. Novčani dio nagrade od 15 tisuća kuna odlučio je darovati Caritasu Varaždinske biskupije.

Primajući nagradu, biskup Culej je rekao da se svaki čovjek rađa kao maleno dijete, a tek svojim životom i suradnjom s Bogom ima priliku postati velikim, osobito ako sebe stavi u službu Isusa Krista, u službu vječne ljubavi i dobrote.

“Velik je samo onaj kojeg Bog proglasi i učini velikim. U tome je bit našeg života, proći kroz život malen, a iza sebe ostaviti trag dobrote, koji ne može ni vrijeme izbrisati, ni grob sakriti. Svi smo u jednakoj šansi, sve nas Bog jednoga dana želi učiniti velikima, kao što je učinio i Malu Gospu”, kazao je biskup Culej.

“Nakon 40 godina svećeništva, kada danas sebe pitam koje je moje životno djelo, odgovor je: moj život je bio naviještanje Evanđelja svakome čovjeku”, rekao je tada mons. Culej.

Predvodeći misu na 13. obljetnicu smrti mons. Culeja, biskup Josip Mrzljak rekao je da je biskup Culej u svojoj jednostavnosti i pobožnosti bio primjer kako se pristupa onima koji vjeruju i mole, ali i onima koji se još nisu susreli s Isusom. „Vjerujem da su upravo u njegovoj jednostavnosti i blagosti, lijepim riječima i srdačnom pristupu svakom čovjeku, mnogi mogli prepoznati i onoga kome je i biskup Culej vjerovao te koga je navješćivao“, zaključio je mons. Mrzljak.

Ključne riječi:
biskup Marko Culej