Lepoglava, (IKA) – U Lepoglavi se od četvrtka 17. do nedjelje 20. rujna održava 13. međunarodni čipkarski festival kojem je ove godine glavna tema “Čipka na crkvenom tekstilu”. Svečanost otvorenja festivala bit će u četvrtak 17. rujna u 17.30 sati ispred lepoglavske crkve, a nazočit će joj kao izaslanik varaždinskog biskupa generalni vikar mons. Ivan Godina. Za sve sudionike i goste festivala varaždinski biskup Josip Mrzljak misu će predvoditi u nedjelju 20. rujna u 8 sati u župnoj crkvi Bezgrešnog začeća BDM u Lepoglavi.
Nakon svečanog otvorenja u četvrtak 17. rujna moći će se razgledati izložba čipkarskih radova na crkvenom tekstilu koja će biti postavljena na više mjesta, i to u crkvi, župnom dvoru i dvoranama. Također će se izložiti čipkarski radovi na suvremenoj odjeći, a priredit će se filatelistička izložba na temu čipke na crkvenom tekstilu. U Muzejskom prostoru bit će izložba hrvatske čipke, i to iz Hvara, Paga, Svete Marije, Lepoglave i Splita te radova iz Slovenije i Estonije. Predstavit će se idejno rješenje “Ekomuzeja čipke i čipkarstva” u Lepoglavi, a u Domu kulture bit će stalna prodajna izložba Zadruge lepoglavske čipke.
Sve izložbe nastavljaju se u petak, subotu i nedjelju od 9 do 21 sat. Održat će se niz popratnih festivalskih sadržaja, od čipkarskih i dječjih radionica, raznih predavanja i skupova do Sajma turizma, enogastronomije i proizvoda starih zanata te nastupa brojnih KUD-ova. U petak 18. rujna u 17 sati u Gradskoj čitaonici predavanje o temi “Prostoručna čipka u Europi” održat će Marianne Stang, a u subotu će u 17 sati izlaganje održati Ljerka Šimunić o temi “Crkveni tekstil iz Varaždinske biskupije”. U nedjelju u 11 sati održat će izlaganje Kristina Halberg o temi “Estonske narodne čipke”. Festival se zaključuje u nedjelju navečer.
Festival se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Ministarstva poljoprivrede, Varaždinske županije i Grada Lepoglave te pod visokim pokroviteljstvom predsjednika države.
Jedan od središnjih sadržaja festivala bit će izložba “Čipka na crkvenom tekstilu” na kojoj će se izložiti čipkarski radovi iz više zemalja. Čipkarske radove i tehnike predstavit će Hrvatska, Belgija, Francuska, Njemačka, Mađarska, Slovenija i Estonija. Na izložbi će biti prikazani odabrani primjerci platnenog tekstila – albe, rokete, oltarnici, pale i drugi predmeti ukrašeni čipkom različitih tehnika.
Hrvatska će se predstaviti izborom reprezentativnih predmeta iz muzejskih ustanova, te samostanskih i crkvenih zbirki, koji datiraju od kraja 17. stoljeća do danas. Među najstarije primjerke ubrajaju se čipka na albama iz riznice zagrebačke katedrale, koje se vežu uz biskupa Emerika – Imru Esterhazyja (1708-1723.) i kardinala Jurja Haulika (1837-1869.), kao i alba iz Franjevačkog samostana u gradu Hvaru, datirana oko 1800. godine. Značajni su i primjerci platnenog crkvenog ruha s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća ukrašeni čipkom izrađenom u okviru radionica vezanih uz samostane sestara milosrdnica u Zagrebu i uršulinki u Varaždinu. Iz vremena druge polovice 20. stoljeća bit će izloženi oltarnici i misne košulje iz fundusa župnih crkava u gradu Pagu i Garčinu u Slavoniji. Lepoglava će se predstaviti novim oltarnicima u župnoj crkvi i misnicama, koje su izradile vrijedne ruke domaćih čipkarica po starim nacrtima za crkvenu čipku Danice Brössler, začetnice lokalnog čipkarstva. Nacrti su nastali u razdoblju od 1935. do 1941. godine, a čuvaju se u Gradskom muzeju u Varaždinu. Također će se izložiti nekoliko manjih primjeraka crkvenog tekstila ukrašenih lepoglavskom čipkom koji su se krajem 19. stoljeća koristili u selima u okolici Lepoglave, a danas se čuvaju u Muzeju za umjetnost i obrt i Etnografskom muzeju u Zagrebu.
Na izložbi će se izborom predmeta crkvenog tekstila ukrašenih čipkom predstaviti zemlje gosti festivala, Francuska, Mađarska i Belgija. U sklopu festivala sudjelovat će i Udruženje narodnih čipaka iz Estonije koje će predstaviti tradicijske čipkarske tehnike te europske zemlje.
U složenoj, zahtjevnoj i napornoj izradi dvaju novih oltarnika župne crkve u Lepoglavi dva mjeseca sudjelovale su čipkarice Zadruge lepoglavske čipke. Izradu tog iznimnog umjetničkog ručnog rada financirao je Grad Lepoglava u suradnji s Turističkom zajednicom i župnikom preč. Andrijom Kišičekom, a nakon festivala oltarnici će biti darovani župi. Riječ je o oltarniku za sadašnji pokrajnji crkveni oltar, za kojim je mise u zatvoru služio bl. Alojzije Stepinac, te o oltarniku na glavnom oltaru u koji su čipkarice, uz svoj rad, ugradile i dijelove čipke iz vlastitih kolekcija. Za sada nije poznato postoje li igdje sačuvane crkvene čipke izrađene prema nacrtima Danice Brössler pa se stoga radi o vrijednom pothvatu čuvanja kulturne baštine. Riječ je o dvjema čipkama s liturgijskom simbolikom. Čipka s motivima vinove loze, grozda, kaležom i žitom izrađena je za Stepinčev oltar, a čipka s motivom geometriziranog ljiljana za glavni oltar. U projekt izrade oltarnika, prišivanja čipke i završne obrade bila je uključena i stručna ekipa pod vodstvom Bernarde Rundek Franić, voditeljice Odjela za tekstil Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba. Posao izrade čipke s radošću i veseljem prihvatile su najbolje živuće majstorice lepoglavskog čipkarstva Bara Bačak, Dragica Zbodulja, Dora Ledinščak, Ana Čretni, Paula Druško i Ivka Druško za Stepinčev oltarnik, te Ankica Škvarić, Štefica Špiljak, Katarina Hodić, Vesnica Ježek i Barbara Žuliček za oltarnik za glavni oltar.
Vjeruje se da su izradu čipke u Lepoglavu donijeli pavlini prije više stoljeća. Lepoglavska je čipka svoj pravi procvat doživjela krajem 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay koja je prva organizirala izradu čipke na batiće i oplemenila je narodnim ornamentom, a iznimno uspješno njezin rad nastavila je Danica Brössler poslije 1. svjetskog rata. Lepoglavska čipka osvojila je i odličja na svjetskim izložbama: zlatnu 1937. u Parizu i brončanu 1939. u Berlinu. To razdoblje bilo je doba najvećeg procvata lepoglavskog čipkarstva. Danas, nakon više od 70 godina ponovno u Lepoglavi djeluje Srednja čipkarska škola zahvaljujući Gradu Lepoglavi, Varaždinskoj županiji te Ministarstvu obrta, malog i srednjeg poduzetništva. Lepoglava je poznata kao kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture koju su stvarali pavlini već od 1400. godine. U tom gradu osnovani su prva svjetovna gimnazija i prvo sveučilište u Hrvatskoj s pravom dodjeljivanja akademskih titula. Župna crkva, pavlinski samostan i kapele u okolici, koje je freskama ukrasio znameniti pavlin Ivan Ranger, spomenici su barokne kulture i umjetnosti.