Vatikan, (IKA) – U svojim katehezama tijekom općih audijencija papa Benedikt XVI. nastavlja svoja razmišljanja o bogatstvima nastalima u europskim monaškim sredinama Srednjeg vijeka. Reformističkim pokretom pokrenutom iz benediktinskog samostana u Clunyju došlo je ne samo do duhovne obnove Crkve, već i do oblikovanja identiteta kršćanske Europe, istaknuo je Papa.
„Svima onima kojima je stalo do pravog humanizma i budućnosti Europe morali bi ponovno otkriti, cijeniti i braniti bogatu kulturni i vjersku baštinu proteklih stoljeća”, rekao je Papa u svojoj katehezi pred desetak tisuća hodočasnika okupljenih u dvorani Pavla VI. tijekom opće audijencije, koja je bio posvećena „važnom i dragocjenom doprinosu clunyjske reforme oblikovanju europskog identiteta” prije tisuću godina, u vrijeme kada je benediktinski Red iz Clunyja bio u punom cvatu. Papa Ratzinger se osvrnuo na važnost toga pokreta, koji se u 12. stoljeću zbog nestabilne politike i društvene situacije, a i velikog siromaštva morao suočiti s velikim teškoćama. Mnogi su knezovi i pape tražili od opata iz Clunyja da šire svoju reformu, tako da se u kratkom vremenu proširila gusta mreža samostana koji su bili povezani s Clunyjem bilo pravim pravnim vezama bilo nekom vrstom karizmatske afilijacije. Clunyjska reforma imala je pozitivne učinke ne samo na pročišćenje i buđenje monaškog života, nego također na život sveopće Crkve. Naime, težnja k evanđeoskoj savršenosti predstavljala je poticaj za borbu protiv dvaju velikih zala koji su mučili Crkvi u tome vremenu: simonije, to jest trgovanje pastoralnim službama te nemoralnosti svjetovnoga klera, rekao je Papa. Opati iz Clunyja svojim duhovnim autoritetom, clunyjski monasi koji su postali biskupi, a neki od njih čak i pape, bili su protagonisti toga silnog rada na duhovnoj obnovi. I plodovi toga djelovanja nisu izostali: svećenički se celibat ponovno počeo poštivati i živjeti, a u preuzimanju crkvenih službi uvedene su transparentnije procedure, rekao je Papa.
Benedikt XVI. se na kraju osvrnuo i na stanje u Šri Lanki, primijetivši sa zadovoljstvom kako je prije šest mjeseci prekinut oružani sukob. To je omogućilo, prema njegovim riječima, povratak mnogih obitelji u svoje domove. Potrebno je međutim pomirenje, jer se još uvijek osjećaju posljedice tih dugogodišnjih sukoba. Svi bi građani trebali pridonijeti tom pomirenju i poštivanju ljudskih prava kao i pronalaženju pravednog političkog rješenja za izazove pred kojima se nalazi ta zemlja.
Poljskim je hodočasnicima Papa čestitao nacionalni praznik. Navodeći riječi pape Wojtyle primijetio je kako povijest te zemlje nije bila laka. Izborena sloboda mora biti za sve Poljake ohrabrenje da brižno grade svoju budućnost. Hrvatske je hodočasnike pak pozvao da, pohodeći grobove svetih apostola, nasljeduju njihovo svjedočanstvo vjere u Isusa Krista, Sina Božjega, našega Spasitelja.