Zagreb, 7. 2. 1995. (IKA) – Zagreba~ki “Collegium pro musica sacra” prirešuje u srijedu 15. velja~e u 20 sati, u franjeva~koj crkvi na Kaptolu 9, koncert napjeva iz starog Pavlinskog zbornika. Na programu su A. Grgi~eviđ: “Pisni za najpoglavitye najsvetiye dni” (Be~ 1635. – obradio L. Ćupanoviđ 1971.) – U vrijeme Pričačđa Gospodinova, Na blagdan Uskrsnuđa Isuskrstova, Na blagdan Duhova, Na blagdan Tijela Isuskrstova, Na blagdan Svih Svetih i Na blagdan Neoskvrnjenoga Za~eđa BDM, a zatim I. ćiben~anina (1640 – 1705): Responsorio di s. Antonio di Padua (Si quaeris miracula – obradio L. Ćupanoviđ). Iz Pavlinske pjesmarice iz 1644. godine “Collegium pro musica sacra” izvodi: Ave Hierarchia, Zdrava Marija, O, Aurora lucidissima, Profete su prorokuvali, Porodi Deva Sina, Glasove su na nebeseh, Pohvalujmo denečni den, O, Marija, Mati Božja, Stače Mati kruto tužna, Kristuč je gorevstal i Surrexit Christus hodie, alleluia!
Od J. J. Quantza (1697 -1732) na programu koncerta je Trio sonata: Andante moderato, Allegro, Larghetto i Vivace, a od G. G. Gastoldija (1550 – 1622) izvodi Missam Brevem Orationem: Kyrie, Sanctus-Benedictus i Agnus Dei. Nastupaju i Scola Cantorum, pod ravnanjem s. C. Pleče te Mječoviti zbor pod ravnanjem s. I. Malinke: s. Cecilija Pleča – mezzosopran, Zoran Despot – flauta, Georg Draučnik – oboa, Marijan Kobetiđ – fagot i s. Imakulata Malinka – orgulje. Na kraju “Collegium pro musica sacra” izvodi i pjesmu u ~ast sv. Antuna “Si quaeris Miracula” (Ak’ ~udesa tražič, gle…”.
Srednji dio Pavlinskoga zbornika nastao je u sjevernoj Hrvatskoj u sredini 17. stoljeđa (1644), a sadrži pjesmaricu u kojoj su zabilježeni napjevi prema crkvenoj godini uz misne i popijevke za raznovrsne druge prigode (ukupno 52 melodije). Sadržaj pjesmarice govori o nastojanju da se u jeku protureformacije u načim sjevernim krajevima, pridobiju vjernici uz pomođ jednostavnih napjeva na narodnom jeziku. Tekst veđine pjesama je na (narodnom) kajkavskom jeziku (46), a samo je manji dio na latinskom jeziku. Dio pjesama nema ~vrstog mjesta u liturgiji, nego nastavlja tradiciju srednjovjekovne duhovne crkvene pjesme, koja se mogla izvoditi u raznim prigodama, pa i izvan crkve. Pavlinska pjesmarica je prva poznata rukopisna zbirka crkvenih popjevaka s notama iz Hrvatske, nastala za potrebe crkvenoglazbene prakse u Hrvatskoj. Pjesmarica je od izvanrednog književnog, glazbenog i liturgijskog zna~enja, te svjedo~i o dugoj tradiciji crkvene popijevke u Hrvatskoj i njezinoj pripadnosti europskom kulturnom krugu.