Krk, 17. 12. 1998. (IKA) – “Čovjek je u središtu svih struktura” naslov je razgovora s prof. dr. Marijanom Valkovićem, umirovljenim profesorom teologije, objavljenom u najnovijem broju “Kvarnerskog veza”, lista za vjerski, kulturni i društveni život koji izdaje krčka biskupija. U povodu izlaska iz tiska knjige “Za budućnost u solidarnosti i pravdi”, koju su na njemačkom izvorniku zajednički sastavili Evangelička Crkva u Njemačkoj i Njemačka biskupska konferencija, s prof. dr. Valkovićem razgovarao je urednik lista Anton Šuljić.
Osvrćući se na početku razgovora na prošlogodišnju božićnu poruku zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića, dr. Valković ističe da je taj istup “prije svega pobudio veće zanimanje za socijalnu tematiku”. “Što je ta problematika jednim dijelom shvaćena u političkoj i stranačkoj perspektivi, drugo je pitanje, ali je i objektivno svijest o socijalnoj problematici postala življa i općenito u društvu i u političkih krugovima”, dodaje prof. Valković. “Ako danas hoćemo”, nastavio je prof. Valković, “cjelovito naviještati Evanđelje, onda nužno trebamo naviještati socijalnu pravdu”.
U nastavku razgovora dr. Valković posebno je istaknuo kako svaka kršćanska istina ima i društvenu protegu te stoga ne bi smio postojati samo osobni odnos vjernika s Bogom, nego on mora biti u suodnosu prema bližnjemu. Zbog toga je nužno da Crkva produbi i konkretizira ono što se definira kao grešna struktura “ne samo radi prokazivanja, nego da se one izmjene, da se učini ono što je potrebno kako bi strukture odgovarale čovjeku”. Prof. Valković, nadalje, ističe potrebu da Crkva promatra svijet oko sebe te donosi zaključke dodavši kako “službena hijerarhija na tom području može učiniti nešto manje, ali preko laika i svojih instituta koji se time bave, dotičnim se problemima može prići mnogo konkretnije”.
Govoreći o dokumentu “Za budućnost u solidarnosti i pravdi”, dr. Valković ističe da se taj dokument pojavio u Njemačkoj u doba velikih previranja. Na društvenom području došlo je do pojave tzv. “novog siromaštva” odnosno uz klasično siromaštvo pojavilo se skriveno siromaštvo. Najveći dio tog društvenog sloja predstavljali su nezaposleni. Problem je riješen socijalnim osiguranjem, no uskoro se privreda počela buniti kako su tereti preveliki te da je oko 40% prihoda odlazilo za socijalnu skrb. “Vidjelo se da je država blagostanja došla u krizu pa je kao takvu kritizira i ovaj dokument i sam Papa u enciklici ‘Socijalna skrb’ i predlaže novi tip države koji poštuje princip supsidijarnosti, tj. da najprije svaki pojedinac brine o sebi, da vodi brigu za zdravlje, da se ojačaju obitelji, pa će tek onda država biti ta koja će moći intervenirati. Treba ojačati pojedinca i obitelj, a smanjiti politiku”, ističe u razgovoru dr. Valković, dodajući da su “politički čimbenici danas najčešće u službi raznih korporacija”. Dokument, nastavio je dr. Valković, na više vidika se odnosi i na prilike u našoj zemlji. “Ta socijalna tematika je u našoj situaciji, ali i drugdje u svijetu, posebice u tranzicijskim zemljama, posebno na kušnji jer imamo i materijalnoga i duhovnog siromaštva, zatim imamo malo ljudi i u Crkvi i u društvu koji o toj problematici mogu kompetentno i odgovorno govoriti. Zato nam je potreban tzv. konzultacijski proces, kako su ga nazvali sastavljači toga njemačkog dokumenta, treba zapodjenuti razgovor i unutar Crkve i s drugima”, ističe dr. Valković. “Ono što je s kršćanske perspektive karakteristično jest upozoravati na probleme siromašnih i brinuti se za njih… Tu se ne misli samo na siromašne u klasičnom smislu, nego i na nezaposlene, na mlade pred kojima je nesigurnost, to su oni koji ne mogu više živjeti, dok ostali imaju izobilja, to su oni koji ne dobivaju plaće, mirovine…”, kaže prof. Valković. Odgovor na taj problem je u etici. “Pomaganje slabijima i siromašnijima u krajnjem slučaju pomaže svima. To su rekli i američki biskupi. Krivo je stoga misliti, a čujemo da se tako i govori i piše, ako bude bogatih Hrvata bit će i Hrvatska bogata. To nije točno. Bit će bogat jedan sloj… Analize su pokazale da jedni postaju bogatiji, a s druge strane imamo sve siromašnije. Crkva se tu zalaže da se socijalna pravda shvati kao orijentacija prema zapostavljenima i siromašnijima. Zato je dužnost objavljivati stanje i siromašnih i bogatih, da se vidi popravlja li se stanje siromašnih ili ne”, zaključuje u razgovoru za “Kvarnerski vez” prof. dr. Marjan Valković.