Čovjek nije za smrt

1. “Mir vama!” (Iv 20,19-20). Ovo je pozdrav uskrsloga Gospodina apostolima. U današnjem bogoslužju slušamo ga više puta. Mir vama! Bijaše to uobičajeni židovski pozdrav, ali na Isusovim usnama ispunjen je novim sadržajem. Uskrsli se predstavlja kao izvor mira, mira koji nije samo odsutnost rata, nego puno zajedništvo s Bogom i s braćom.
Kad bi taj pozdrav Uskrsloga odzvanjao u svakom uglu zemlje, u ovo naše doba tako iskušavano nasiljem. Mir vama! Nije to samo želja, nego dar. Isus nas uvjerava da je mir moguć jer nam otkriva tajnu i daje snagu. On nas dolazi izvući iz tog pesimizma bezbrižnosti, koji nas ponekad navodi misliti da su rat i nasilje neizbježni, i zatvara nas u naše sigurnosti i naše granice, kao da nas se patnje udaljene braće ne tiču te ih se može slobodno prepustiti vlastitoj sudbini. Ne, nije tako! Mir koji Krist nudi zadatak je za sve nas i obvezuje nas da imamo zaista “svestrano” srce.
2. Razmišljajući o ovim današnjim Kristovim riječima apostolima: “Kojima otpustite grijehe, otpuštaju im se; kojima zadržite, zadržani su im” (Iv 20,22-23), kako ne misliti na dar božanskoga milosrđa koje neprestano obnavlja čovječanstvo? Milosrdna Božja ljubav neprestano preporađa svako ljudsko biće; i upravo prihvaćajući dar milosrđa uskrsloga Gospodina, moguće je izgraditi svijet pomiren, doista otvoren obzorju života, pune i duboke radosti u Trojedinome Bogu. Nakon Vazma čovjek više nije biće za smrt, nego biće za život. Bezdan smrti bio je uništen eksplozijom života Krista uskrsloga. Na istočnjačkoj slici uskrsnuća Isus je prikazan kako podiže iz groba Adama i Evu i ponovno ih poziva u život. Isusova proslava “pretpostavka” je i “obećanje” naše proslave, samo ako ne odbijemo dar njegove milosrdne ljubavi, zahvaljujući kojoj možemo sudjelovati u svetkovini života u Kristu uskrslome.
3. Neka nam Presveta Djevica pomogne da usvojimo novi život njezina Sina, prihvaćajući dar božanskoga milosrđa koje nas čini graditeljima opraštanja, pomirenja i mira. Neka ona nadahne svim odgovornima u upravljanju, na narodnim i međunarodnim sjedištima, potrebnu hrabrost za posredovanje pravodobnom mudrošću u teškim prilikama, prije negoli bude kasno i dođe do nepotrebnog prolijevanja nove krvi.

U nastavku je Papa rekao:
Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava, sa sadašnjim sjedištem u Ženevi, raspravljat će, idućih dana, o pravima djeteta i, osobito, o pravnoj zaštiti maloljetnih u oružanim sukobima. Probudio sam to zabrinuto pitanje više puta također u poruci Svjetskoga dana mira prošle godine.
Danas želim potvrditi kako su na srcu Crkve poštovanje djeteta i cjelovit i skladan razvoj njegove osobnosti. Ponavljam, stoga, svoj vapaj odgovornima u političkom životu da zabrane svaki način da djeca postanu protagonisti rata, prisiljena uzeti u ruke oružje i ubijati sebi slične. Nevješta i krhka, ona su prve žrtve nasilja i rata! Želimo li mir, odgajajmo za mir one koji se pripremaju izgrađivati društvo sutrašnjice.