Istina je prava novost.

Crkva dobila tri nova blaženika

Nedjeljni nagovor Benedikt XVI. posvetio je apostolatu laika

Vatikan, (IKA) – Crkva je dobila još tri nova blaženika, koji su djelovali krajem 19. i početkom 20. stoljeća, osnovavši i vlastite redovničke zajednice. Pročelnik Kongregacije za proglašenje svetih i blaženih kardinal Jose Saraiva Martins predvodio je u nedjelju 13. studenoga u bazilici Sv. Petra svečano euharistijsko slavlje u tijeku kojega pročitao apostolsko pismo kojim papa Benedikt XVI. upisuje među blažene francuskog svećenika slugu Božjega Charlesa de Foucaulda (1858-1916) te službenice Božje Talijanke Mariju Piju Mastena (1881-1951), utemeljiteljicu sestara Svetoga Lica, i Mariju Propetoga Curcio (1877-1957)., utemeljiteljicu Kongregacije sestara karmelićanki misionarki sv. Terezije od Djeteta Isusa.

Svečanosti se na kraju pridružio i Sveti Otac, koji je u nedjeljnom nagovoru prije molitve Anđeoskog pozdravljenja s vjernicima okupljenim na Trgu Sv. Petra, kao i u pozdravima pojedinim skupinama, istaknuo kako su novi blaženici predloženi štovanju crkvenim zajednicama u kojima su živjeli i djelovali, svjesni da su svi krštenici pozvani na savršenost kršćanskoga života: svećenici, redovnici, laici, svatko prema vlastitoj karizmi i vlastitom posebnom pozivu.

Svaki kršćanin mora biti svjestan da je pozvan zauzeto i uspješno raditi u vinogradu Gospodnjem, istaknuo je Papa, osvrnuvši se posebno na ulogu laika u Crkvi, kojoj je Drugi vatikanski sabor posvetio posebno poglavlje konstitucije o Crkvi Lumen gentium, nastojeći odrediti poziv i poslanje utemeljene u krštenju i u potvrdi, te usmjerene prema “traženju Kraljevstva Božjega dok se bave vremenitim stvarima i dok ih uređuju po Bogu”.
Koncilski su oci potvrdili i poseban dekret o apostolatu laika Apostolicam actuositatem, koji ističe da “plodnost laičkog apostolata ovisi o njihovu životnom sjedinjenju s Kristom”, o čvrstoj duhovnosti, hranjenoj aktivnim sudjelovanjem u bogoslužju i izraženoj na način evanđeoskih blaženstava.

Za laike je važna i profesionalna kompetentnost, osjećaj za obitelj, građanska odgovornost, i socijalne kreposti. Premda su oni pozvani pojedinačno svjedočiti Krista, posebno u sredinama u kojima je slobodno djelovanje Crkve ograničeno, Koncil ističe i važnost uređenog apostolata, neophodnog kako bi se utjecalo na opći mentalitet, na socijalne prilike i na institucije. Stoga su koncilski oci ohrabrili različita udruženja laika, ustrajući na potrebi njihova odgoja za apostolat. Temi poziva i poslanja laika papa Ivan Pavao II. posvetio je Sinodu biskupa 1987. godine i pobudnicu Christifideles laici, podsjetio je papa Benedikt XVI.