Zagreb, (IKA) – Interdisciplinarni znanstveni simpozij “Crkva i medicina pred izazovom alternativnih iscjeliteljskih tehnika” održan je od 13. do 15. studenoga u Zagrebu, u organizaciji Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca i Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva.
Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva znanosti i sporta te Grada Zagreba, skup je okupio brojne ugledne predavače od pravnika, sociologa, liječnika različitih specijalnosti, teologa, fizičara, indologa, ali i predstavnika nekonvencionalnih iscjeliteljskih tehnika. Održano je 30 predavanja, devet rasprava, okrugli stol te su predstavljene dvije knjige, navodi se u izvješću objavljenom na internetskoj stranici Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva.

Nakon uvodnih riječi i pozdrava domaćina skupa dr. sc. fra Josipa Blaževića, OFMConv., dr. sc. Tomislava Markića, ravnatelja Nadbiskupijskog pastoralnog instituta i tajnika Sinode Zagrebačke nadbiskupije, te predsjednice Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva prim. dr. sc. Marice Miletić-Medved, skup je započeo tematskim poglavljem “Status questionis”. U predavanju s istim naslovom dr. Miletić-Medved predstavila je trenutačno stanje u Hrvatskoj i svijetu – od pojmovnih neujednačenosti, terminoloških različitosti, definicija znanstvene medicine i alternativnih iscjeliteljskih tehnika od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), te stavom SZO da se razlikuju pojmovi alternativne i komplementarne medicine.
U predavanju “Hrvatska pred imperativom donošenja zakona o reguliranju alternativne medicine” prof. dr. Berislav Pavišić s riječkoga Pravnog fakulteta istaknuo je kako u okvirima Hrvatske kao buduće članice EU, donošenje tog zakona europska zajednica ne uvjetuje za pristup RH, uz iznimku dvije direktive za homeopatske lijekove. Europski parlament još je godine 1997. tijesnom većinom donio rezoluciju kojima se poziva članice EU da u svojim državama urede područje nekonvencionalne medicine te da se jasno razlikuje alternativna od komplementarne medicine. Postoje tri skupine zemalja u Europi koje imaju različite pristupe zakonskoj regulaciji toga područja. Tako jedna skupina europskih zemalja zakonski potpuno zabranjuje djelovanje nekonvencionalne medicine, druga skupina regulira područje nekonvencionalne medicine (Slovenija), a treća skupina su zemlje koje široko otvaraju mogućnost bavljenja nekonvencionalnom medicinom (skandinavske zemlje).

U sljedećem nizu predavanja naslovljenom “Kriza suvremene medicine”, predavanje “Smjene paradigmi u povijesti medicine” mr. sc. Brune Atalića s Medicinskog fakulteta u Osijeku pročitao je dr. Miroslav Tišljar. Mr. Atalić dao je povijesni pregled aktualnih pitanja od samih početaka medicine do suvremenih dana. Dr. Lidija Gajski, specijalist interne medicine, u predavanju “Medicinska znanost u službi kapitala” istaknula je ogroman utjecaj farmaceutske industrije, koja u posljednjih dvadesetak godina sve više financira znanstvena istraživanja u odnosu na sveučilišne ustanove i institute, često kreira i nudi tendenciozne znanstvene studije, i tako predstavlja poteškoću liječnicima praktičarima da barataju s objektivnim medicinskim informacijama koje će moći primjenjivati na dobrobit svojih bolesnika.
Niz predavanja “Čudesna iscjeljenja u psihijatriji” započeo je dr. Roman Nikolić, specijalist psihijatrije iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež iz Zagreba, govoreći o kriterijima da bi se nešto proglasilo čudesnim iscjeljenjem, pojasnivši važnost placebo učinka te predstavivši iskustva u poznatim hodočasničkim mjestima poput Lurda. Prof. dr. sc. Amir Muzur, pročelnik Katedre za društvene djelatnosti s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, u predavanju “Vrste čudesnih iscjeljenja i mehanizmi njihovog djelovanja” naveo je mnoge neobične primjeri iz povijesti medicine unutar različitih kultura i religija. Uslijedila je rasprava.
Popodnevni niz predavanja “Religija i/ili medicina” započeo je dr. Jakov Mamić, profesor pri katedri moralne teologije na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu predavanjem “Put zena i mistika sv. Ivana od Križa. Meditacija između zdravlja i spasenja” u kojem je na primjeru sveca mistika razmatrao o kontemplaciji i učincima na zdravstveno stanje. Doc. dr. sc. Mijo Nikić s Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu održao je predavanje “Mogućnost sotonskog utjecaja na život i djelovanje ljudi”. Prof. dr. sc. Ante Mateljan, profesor pri katedri dogmatske teologije na splitskome Katoličkome bogoslovnom fakultetu održao je predavanje “Sakramenti kao eklezijalni događaji ozdravljenja”, a dr. Blažević predavanje “Interpretacija ‘vitalne energije’ u inter-kulturalnom/religijskom kontekstu”.
U sklopu simpozija održano je predstavljanje prigodnih izdanja dviju novih knjiga iz područja alternativne medicine: knjiga talijanskog autora dr. Giorgia Dobrille “Alternativna medicina. Kritički vodič kroz nekonvencionalnu medicinu” u izdanju Veritasa iz Zagreba, te knjiga američkih autora dr. sc. Donala O’Mathune i dr. Walta Larimorea “Kršćanski priručnik za alternativnu medicinu” u izdanju STEPressa iz Zagreba. Predstavljači dr. sc. Maja Peraica, dr. Blažević, dr. Rožica Lončarić, Bruna Filli Terešak i doc. dr. Mate Mihanović istaknuli su vrijednosti tih knjiga koje su ujedno prve knjige na hrvatskom jeziku koje daju kritički osvrt na pojedine alternativne iscjeliteljske tehnike.

U subotu 14. studenoga radni dio simpozija započeo je jutarnjom molitvom koju je predvodio prof. dr. sc. Tomislav Ivančić. Predavanje “Rei-ki: tehnika iscjeljivanja ili religija” održao je zatim dr. Ivan Ćelić, specijalist psihijatrije iz Psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu. Uslijedila su predavanja vrhunskih hrvatskih fizičara prof. dr. Davora Pavune i akademika Vladimira Paara “Znanost pred izazovima alternativne medicine i (tajnih) vojno-tehnoloških istraživanja” te “Pojam i vrste energija koje suvremena fizika poznaje” te zatim zanimljiva rasprava.
Posebni odjeljak simpozija “Tradicionalna indijska medicina” započeo je predavanjem “Čakre kao bitan pojam u indijskoj tantričkoj jogi (kundalini joga)” akademika Mislava Ježića, indologa i profesora na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U predavanju “Teorija i praksa tradicionalne indijske medicine (ayurveda)” dr. Goranka Petrović, spec. epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, iz dvadesetogodišnjeg iskustva izučavanja ayurvede iznijela je sustavan pregled tog područja. Dr. Goran Ivkić, specijalist neurolog i neuroznanstvenik s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga održao je predavanje “Odabrani aspekti tradicionalne indijske medicine u svjetlu novijih znanstvenih spoznaja”.

Popodnevni dio predavanja s temama “Vjera i kultura”, “Tradicionalna kineska medicina”, “Homeopatija i/ili alopatija”, “Ostale alternativne terapije” i “Kritički osvrt” moderirali su prof. dr. sc. Matko Marušić i dr. Nikić. Dr. Blažević održao je predavanje “Osoba kao filozofsko teološki ključ razumijevanja kršćanske antropologije i zapadne kulture”. Specijalist ginekologije dr. Mirna Vuković-Bobić održala je predavanje “Teorija i praksa tradicionalne kineske medicine (akupunktura i akupresura)”, a mr. sc. dr. Krunoslav Reljanović, predsjednik Hrvatskog društva za medicinsku akupunkturu HLZ, predavanje “Akupunktura između službene medicine i kršćanske objave” u sklopu predavanja o tradicionalnoj kineskoj medicini. Predsjednica Hrvatskoga homeopatskog saveza Blanka Martinović održala je predavanje “Teorija i praksa homeopatije”. Doc. dr. sc. Tomislav Babić, specijalist neurologije, direktor odjela za neuroznanost, United Health Group, Cary (Sjeverna Karolina, SAD) održao je predavanje “Alopatija i/ili homeopatija”. S bogatim kliničkim iskustvom u istraživanjima lijekova u liječenju neuroloških bolesti predavač je podsjetio na veliku važnost medicine utemeljene na dokazima. Mr. sc. dr. Mirjana Huić, klinički farmakolog i toksikolog iz Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, održala je predavanje “Suvremeno tretiranje dokaza učinkovitosti terapija u klasičnoj medicini”, ponovno ukazavši na nužnost primjene i veliku važnost medicine temeljene na dokazima, te potrebu svih suvremenih liječnika da se služe podacima koje pružaju velike baze podataka.

U poglavlju “Ostale alternativne terapije” dr. kiropraktike Michael Šantek održao je predavanje “Kiropraktika u Hrvatskoj. Teorija i kvalifikacija”. Premda su u SAD-u brojni fakulteti u kojima se provodi edukacija kiropraktičara, u Hrvatskoj kiropraktika ima status obrta, te ne postoji sustav kontrole. Takvo stanje uzrokuje da se mnogi needucirani bave kiropraktikom te narušavaju ugled educiranim kiropraktičarima. Prof. dr. sc. Dubravka Kocijan-Hercigonja, specijalist psihijatrije, održala je predavanje “Hipnoterapija, deja vu, regresoterapija”. Posljednje predavanje “Kritička prosudba nekonvencionalnih iscjeliteljskih tehnika” održao je prof. dr. Marušić, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i urednik Croatian medical journala. Navečer je održan okrugli stol u kojem su dr. Babić, dr. Blažević, dr. Ivančić, akademik Ježić, dr. Marušić, o. dr. Nikić, akademik Paar i dr. Pavuna zajedno s okupljenima dali svoje mišljenje o aktualnim pitanjima spomenutima u simpoziju. Okrugli stol vodio je Jozo Barišić.

Trećeg dana simpozija, u nedjelju 15. studenoga, nakon mise koju je za sudionike predvodio zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić, održane su još dvije tematske cjeline: “Holistička medicina i kršćanstvo” i “Moralno-etičke dileme”.
Prof. dr. sc. Neda Aberle, specijalist pedijatrije, održala je predavanje “Suradnja medicine i teologije”, a dr. Nikić predavanje “Moć sugestije i svemoć vjere”. Završni dio simpozija predavanjem “Ima li opravdanja za primjenu alternativnih postupaka liječenja u onkoloških bolesnika?” otvorila je prof. dr. sc. Ana Planinc-Peraica, specijalist interne medicine, hematolog iz KB Merkur. Prof. dr. sc. Slaven Letica održao je predavanje “Nadriliječništvo kao društveni problem te kulturni i masovno-psihološki fenomen”, a doc. dr. sc. Miljenko Aničić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu predavanje “Moralno etičke dileme u primjeni nekonvencionalne medicine”.

Završne napomene i zaključak simpozija iznijeli su dr. Blažević, koji je najavio i studijsko putovanje u Indiju (putovima sv. Tome apostola, blažene Majke Terezije i o. Ante Gabrića); i dr. Miletić-Medved, koja je pročitala zaključke u obliku priopćenja.