Pag, (IKA) – Znanstveno-stručni skup “Crkva i samostan paških benediktinki” posvećen uspomeni znamenite opatice Gertrude Magaš održan je u Pagu u subotu 25. rujna u organizaciji Matice hrvatske Pag i Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, pod visokim pokroviteljstvom zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe. Prije početka simpozija koncelebriranu misu u crkvi Marijina Navještenja u Pagu predvodio je nadbiskup Prenđa, u zahvalnosti Bogu za dar opatice Gertrude Crkvi, Pagu i Nadbiskupiji. Pozivajući na molitvu za nova redovnička zvanja, nadbiskup Prenđa je rekao da za svijet ima nade dok god postoje osobe koje razumiju i odazivaju se Božjem pozivu, poput opatice Gerturde. “Što se sve rodilo iz poslušnosti te redovnice?”, upitao je, uspoređujući njen odlazak iz rodnog Vinjerca s Abrahamovim izlaskom i posluhom Bogu, koji je bio blagoslov ne samo izraelskom narodu, nego cijelom svijetu.

Otvarajući skup, paški nadžupnik i dekan don Srećko Frka Petešić poželio je da taj simpozij, koji je okupio znanstvenike s ciljem da približe opatičin lik i bogatstvo paškog samostana, postojanog 7 stoljeća, postane zalog budućnosti i trajni spomen na produbljivanje spoznaja o njoj, kao primjer što se sve može postići snagom žive vjere i predanja Bogu.
O povijesti samostana Sv. Margarite i crkve paških koludrica, njihovoj srednjovjekovnoj umjetničkoj baštini te posljednjoj konzervatorskoj obnovi govorili su Miroslav Granić, Dubravko Knežić, Josip Celić, Emil Hilje, Pavao Vežić, Ivana Prijatelj Pavičić i Josip Kršulović. Temeljem zapisa tri papinska vizitatora opisan je inventar samostanskog interijera u apostolskim vizitacijama, a temeljem povijesnih arhiva predstavljen je i nekrolog i obveznik misa samostana, koje je, istaknuto je, prvorazredno i jedinstveno demografsko djelo društvene strukture i staleške pripadnosti paškog pučanstva od 15. do 18. st. Samostan je uživao epitet “plemićkog”, jer su paške koludrice potjecale iz patricijskih obitelji.
Obiteljsko porijeklo, profil duhovnosti i djelovanje opatice Gertrude kao osobe tolerancije i dijaloga koncilskog i postkoncilskog vremena predstavili su Damir Magaš, Bernardin Škunca, Stjepan Kaurloto, Grgo Batur, Živko Kustić i Rozarija Gligora. Antun Pećar, duhovnik paških benediktinki, govorio je o karitativnoj djelatnosti u Pagu čiji su utemeljitelji upravo opatica Gertruda i don Joso Felicinović. Istaknuo je kako karitativna djelatnost te zajednice nema samo oznaku humanitarnog rada, nego izrasta iz molitve, “duhovnosti koja čovjeka ispunja ljubavlju i srcem osjetljivim za drugoga”. Opisujući te uzorne osobe, čije je djelo “spasilo i sačuvalo tisuće života, generacijama dalo znanje, ulilo plemenitost srca i sve približilo vječnim vrednotama”, potaknuo je na aktualizaciju te poruke i objavljivanje opatičine pisane ostavštine.

Opatica Gertruda Magaš (1897-1974) ušla je u samostan u 21. godini života i u njemu provela 57 godina, obavljajući službu časne majke 24 godine. Između dvaju svjetskih ratova i u poslijeratnim godinama bila je nositelj paških društveno socijalnih projekata i ustanova: dječjeg vrtića “sv. Anđela čuvara”, djevojačke škole, Caritasove pučke kuhinje, Počasne straže Srca Isusova. U ratnim je godinama, dopuštenjem biskupa Jerolima Milete, propovijedala u samostanskoj crkvi, bivajući tako “prvim i jedinim ženskim propovjednikom u našim crkvama”, pisao je naš tjednik. “Bila je majka i duša grada Paga i samostana. Sastavnica naših misli koja je zračila Božju skrb ne samo za Caritas i školstvo, nego za ljude kao takve”, opisao je opaticu sugrađanin don Živko Kustić, koji ju je i osobno poznavao. Njenu je duhovnost opisao kao “zrelu i sustavnu, koja je sva u Bogu i sva na zemlji”. Mističarka, primjer ostvarenja kompletne ličnosti i skrbi za ljude “bez taktike i vježbanja”, rekao je don Živko za “Madre Badešu”, potaknuvši u toj prigodi na promišljanje pojma i mjesta žene u kršćanskoj zajednici uopće.

U zaključnoj je riječi nadbiskup Prenđa istaknuo da je opatica Gertruda u otvorenosti Bogu i čovjeku ispunila Božji naum o sebi, postajući vrijednost “za jučer, danas i sutra”. Potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić potaknuo je na njegovanje hrvatske povijesne baštine i brigu za domaću kulturu, jer je “kultura najveće europsko dobro”. Primjeri osoba iz naše prošlosti pokazuju da i u najtežim prilikama ima puta i izlaza za napredak i opstanak, o čemu svjedoči razvoj najviše civilizacije u “malim mjestima u kojima su nicali tako veliki ljudi”, istaknuo je Sučić. Susret je završen koncertom paškoga crkvenog zbora pod vodstvom s. Miljenke Biošić i Anthonyja Buljanovića. Sva će izlaganja biti objavljena u Zborniku simpozija.