Zagreb, (IKA) – U Ministarstvu gospodarstva nastavljeni su razgovori o novom prijedlogu Zakona o trgovini. S predstavnicima Vlade susreli su se 13. veljače predstavnici Katoličke crkve – ravnatelj Hrvatskoga Caritasa vlč. Ivan Milovčić, predstojnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK Gordan Črpić i ispred Franjevačkoga instituta za kulturu mira s. Dijana Mihalj. Kako je nakon susreta za Hrvatski katolički radio izjavio vlč. Milovčić, crkveni su predstavnici ministru Branku Vukeliću iznijeli svoje primjedbe na posljednji prijedlog Zakona te mu predočili svoje argumente zašto bi nedjelja trebala biti neradni dan.

Podsjećajući kako je crkveno poslanje zalagati se za dostojanstvo čovjeka i opće dobro, u izjavi koja je predana ministru Vukeliću ističe se kako Crkva od toga svog poslanja neće i ne može odustati. Na Crkvu ne spada davanje konkretnih zakonskih rješenja, no postoje mnogobrojna socijalna pitanja koja bi u našoj javnosti trebala biti diskutirana i ukoliko nisu i kada nisu politički atraktivna. U tom svjetlu valja gledati inicijativu Crkve za promicanje slobode i kulture slobodne nedjelje, ističe se u izjavi koja zatim donosi argumente koji govore u prilog te inicijative.

Kao prvi, navodi se zaštita i promocija dostojanstva čovjeka, radnica i radnika u trgovini. Slijedi promocija obitelji jer, kako se ističe, većina zaposlenih u trgovini su žene. Često su to majke ili buduće majke što u demografskoj situaciji u kojoj se nalazi Hrvatska nije nevažno. Postoje nepobitni uvidi da radnice i radnici u trgovini rade prekomjerno, bez dostatnog odmora, poneki i mjesecima bez slobodnog dana. Ukoliko se nastavi takvo iscrpljivanje radnica i radnika mnogi će se razboljeti, prouzročiti niz socijalnih problema i konačno pasti na teret poreznih obveznika, ističe se u izjavi.

Sljedeći argument je kulturalno-civilizacijski. Sloboda nedjelje civilizacijska je stečevina. Omogućuje razvoj kulture, komuniciranja među ljudima, bavljenja sportom brige o okolišu. Razvoj banalne kulture shopinga, potrošačkog mentaliteta, posebno u situaciji prezaduženosti građana kakva je u Hrvatskoj, nema racionalnog rezona. A nema rezona i napuštanje kulture nedjelje kao jednog od identitetskih obilježja našeg društva važnog za stabilizaciju i ukupno obnavljanje društva. U izjavi se podsjeća i na pravni aspekt inicijative tj. Ustav Republike Hrvatske koji garantira pravo zaposlenima na tjedni odmor, a Zakon o radu određuje da je taj dan nedjelja.

Tu su i gospodarski razlozi. Kao argument za rad trgovina nedjeljom često se navodi turizam i turistička sezona, no to su upravo ključni gospodarski argumenti da trgovine nedjeljom, pa čak i subotom popodne budu zatvorene, a da se turistička potrošnja usmjeri prema ugostiteljskim objektima. Kao posljednji argument ističe se raspoloženje građanstva te podsjeća da je 2003. godine tijekom sakupljanja potpisa za slobodu nedjelje prikupljeno 300 tisuća potpisa građana Republike Hrvatske koji su tražili da se nedjeljom ne radi u trgovinama. Sva ozbiljna istraživanja javnog mnijenja pokazuju da između 65 i 80% građana podupire slobodnu nedjelju. Same radnice i radnici u trgovini, u razgovorima u kojima im je garantirana anonimnost, mole da im se omogući sloboda nedjelje, stoji u zajedničkoj izjavi Hrvatskoga Caritasa, Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK i Franjevačkoga instituta za kulturu mira, koja je danas uručena ministru Vukeliću.

Prema najnovijem prijedlogu, rad trgovina nedjeljom bio bi dopušten u lipnju, srpnju, kolovozu, rujnu i prosincu, i to od 8 do 13 sati, a od ponedjeljka do subote od 6 do 21 sat. Iznimno bi, u ostalim mjesecima, mogle raditi specijalizirane prodavaonice, kiosci, benzinske crpke, te prodavaonice na graničnim prijelazima, lukama i slično.