Zagreb, (IKA) – U Duhovnom centru Kćeri Božje Ljubavi u Granešini održan je 17. veljače forum mladih znanstvenika, kao jedan u nizu susreta s vjernicima različitih struka koje u sklopu pripreme za Drugu sinodu Zagrebačke nadbiskupije priređuje Tajništvo Sinode.
Cjelodnevni susret pod nazivom “Crkva i znanost u službi čovjeka”, na kojem je sudjelovalo dvadesetak znanstvenika, započeo je molitvom za Sinodu i uvodnim izlaganjima. Izlaganjem “Sinoda kao sredstvo promicanja dijaloga” dr. Tomislav Markić, generalni tajnik Sinode, okupljene znanstvenike upoznao je s pothvatom Sinode i predstavio ključne momente njezine četverogodišnje pripreme. Navodeći nedavni poziv i poticaj kardinala Josipa Bozanića upućen znanstvenicima, kulturalnim djelatnicima, umjetnicima, odgojnim i zdravstvenim krugovima da se uključe u pripremu Sinode jer je Crkva bez njih krnja, dr. Markić istaknuo je smisao organizacije toga foruma. Polazeći od zajedničke brige za čovjeka, kao ciljeve susreta naveo je promicanje dijaloga Crkve i znanosti, umrežavanje i povezivanje znanstvenika, osobito mlađih, u promicanju vrednota te stvaranje mjesta susretanja, razmjene mišljenja i zajedničkog djelovanja.
Dr. Željko Tanjić, profesor fundamentalne teologije na zagrebačkom KBF-u, govorio je o “Duhovnoj dimenziji znanosti”. Upoznao je sudionike s nekim od značajki današnjega znanstvenog mentaliteta. Osvrnuo se na neke probleme koji se sve više uočavaju u znanosti, a jedan od njih je nemogućnost priznavanja vlastitih granica, zatim disproporcija duhovnog stanja čovjeka i moći koju čovjek/znanstvenik danas ima. Pozivajući se na neke autore koji govore kako je znanstvenik postao “moderni guru”, kako se sve više razvija mit o napretku po kojem je sve novo samim time što je novo i dobro, dr. Tanjić otvorio je temeljno pitanje kako pomoći čovjeku da se odnosi prema sve većoj moći koja mu se nalazi u rukama.
Na temu “Znanost – od autonomije do odgovornosti” govorio je dr. Valerije Vrček sa zagrebačkoga Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i uveo sudionike u teme na temelju kojih se kasnije odvijao rad u skupinama. Tako je spomenuo da je neosporan utjecaj znanosti na društvo, javnost, vrijeme i prostor i da znanost svakako treba služiti čovjeku. Da bi potaknuo sudionike na promišljanje i razgovor o nekim problemima i projektima koji nadilaze isključivu kompetenciju znanstvenika, naveo je u tom kontekstu i neka pitanja kao: Što je to služenje društvu? Tko određuje što služi čovjeku? Čime se mjeri napredak društva? Čime se mjeri kvaliteta života? i slično. U mnogim projektima i problemima dr. Vrček istaknuo je potrebu pluralnog pristupa u kojem treba biti mjesta i za znanost, za struku, udruge, politiku, ali i za Crkvu koja je isto dio društva.
Nakon uvodnih izlaganja sudionici su podijeljeni u tri skupine raspravljali o temama “Čovjek u vrtlogu znanosti”, “Odnos znanosti i javnosti” i “Zaštita prirode i okoliša – novo susretište znanstvenika”. U raspravi su izneseni rezultati rada u skupinama. Istaknuta je važnost okupljanja mladih znanstvenika ne samo radi međusobnog upoznavanja već i zajedničkog djelovanja za dobrobit društva i Crkve. Iz svih skupina čula se potreba educiranja mladih, javnosti, ali i svećenika u cilju što boljeg informiranja i formiranja kritičke svijesti kod većine ljudi s obzirom na određene projekte i probleme. Dogovoreno je kako će iscrpniji zapisnici iz radnih skupina biti dostavljeni Tajništvu Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Susret je završio euharistijskim slavljem u kapelici Duhovnoga centra na kojem su osim sudionika foruma sudjelovala i djeca sudionika za koje je tijekom susreta bilo organizirano čuvanje.