Zagreb, 30. 6. 1997. (IKA) – “Danas kad smo u demokraciji, u slobodi, kad Crkva ima otvorene široke prostore svoga djelovanja, ne bih vam mogao obećati da vas šaljem u krvavu kupelj, ali vam mogu obećati tešku borbu… Niti u totalitarizmu niti u demokraciji Isus Krist ne prestaje biti ‘znak osporavan’, ne prestaje biti progonjen. U jednom ateističkom totalitarizmu bio je zajedno sa svojom Crkvom krvavo progonjen. U demokraciji Crkva će biti podmuklo progonjena: s raznih bi strana razni optužitelji željeli Crkvu zarobiti u svoje interese, u svoja mišljenja, u svoje optužbe i sudove”. Tu je poruku zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić uputio 25-orici đakona uoči njihova primanja sakramenta svećeničkog reda u tijeku euharistijskog slavlja održanog na blagdan sv. Petra i Pavla u zagrebačkoj katedrali. Suposvetitelj je bio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi. Navodeći Isusove riječi izgovorene kod Cezareje Filipove “Što govore ljudi tko je Sin Čovječji!” i “A vi što vi kažete tko sam ja?” te Petrov odgovor “Ti si Krist – Pomazanik, Sin Boga živoga”, kardinal je ustvrdio kako na “toj Petrovoj vjeri, na toj ispovijesti stoji Crkva. Na toj Petrovoj vjeri također danas u ovoj zagrebačkoj katedrali prihvaćamo otajstvo ređenja: da se u ovim mladim ljudima dogodi Kristov poziv i Kristovo poslanje, da propovijedaju i ispovijedaju istu vjeru koju je Isus Krist povjerio apostolima”. Postavivši potom pitanje “Što je onda svećenik?”, zagrebački je nadbiskup naveo riječi teologa Karla Rahnera gdje on ističe kako sutrašnji svećenik “neće moći svoju službu staviti kao društveni prestiž, već nju kao valjanu svjedočiti i dati dokaz duha i snage kroz svoje izvorno, životno iskustvo Boga”. U nastavku propovijedi kardinal je, ponavljajući više puta pitanje “Od čega ćete živjeti vi, mladi svećenici”, ređenicima predstavio temeljne odrednice svećeničke službe: euharistiju, molitvu i podjeljivanje sakramenata. Kardinal Kuharić je propovijed završio svjedočenjem zlatomisnika iz Brazila, župnika Feliciana Branca koji je, govoreći o životnom iskustvu svećeničkog življenja naveo poniznost, jednostavnost, poslušnost i vjernost kao četiri kreposti koje su učinile da njegov život uistinu bude “misa”.
Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić zaredio je za svećenike 25-oricu đakona u zagrebačkoj katedrali. Suposvetitelj je bio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi. Za zagrebačku nadbiskupiju zaređeno je 17 svećenika: Damir Bačun, Darko Banfić, Josip Drvodelić, Pavao Filipović, Siniša Hegedušić, Ivica Horvat, Mario Katić, Marijan Kušenić, Vlado Mikšić, Ivan Novak, Tomislav Pavlović, Mijo Rak, Stjepan Soviček, Josip Šalković, Dragutin Šengula, Branko Šipura i Stjepan Tenšek. Za hrvatsku provinciju Družbe Isusove zaređena su četvorica svećenika: Miljenko Cindrić, Ivica Hodaš, Željko Rakošec i Josip Sušec. Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda dobila je dva nova svećenika, fra Josipa Pasaričeka i fra Petra Filića, dok je za Hrvatsku provinciju franjevaca trećoredaca glagoljaša za svećenika zaređen fra Goran Dabić.
Split – U splitskoj konkatedrali sv. Petra splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić podijelio je svećenički red devetorici biskupijskih i redovničkih đakona splitsko-makarske nadbiskupije: Nikoli Bodrožiću-Selaku, Mariju Čaglju, Ivanu Deliću, Ivici Tomaševiću, fra Josipu Gotovcu, fra Srećku Čeki, fra Dinku Puljizu, fra Miroslavu Stojiću i fra Ljubomiru Šimunoviću.
Zadar – Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa zaredio je u zadarskoj katedrali sv. Stošije trojicu ređenika: Alojza Kneževića, Šimuna Šindiju i Josipa Lenkića.
Đakovo – Đakovački i srijemski biskup Marin Srakić zaredio je u tijeku euharistijskog slavlja u đakovačkoj katedrali osmoricu đakona đakovačke i srijemske biskupije. Za svećenike su zaređeni Ivo Andrić, Ivica Čatić, Zoran Ćosić, Dinko Kalmar, Tomislav Kovačić, Ivan Lenić, Mario Spajić i Fabijan Svalina.
Dubrovnik – Dubrovački biskup Želimir Puljić podijelio je svećenički red đakonu Petru Mamiću u korčulanskoj katedrali sv. Marka.