Mostar, (IKA) – U uvodniku pastoralno-informativnog mjesečnika hercegovačkih biskupija “Crkva na kamenu” za veljaču, biskup Ratko Perić piše o blaženstvu kao pravilu obiteljskog života, a komentar dr. Bože Goluže posvećen je zabrani rada nedjeljom, koja već godinama potresa političku i društvenu scenu u Hrvatskoj. “Hvaliti samoga sebe, misliti samo na sebe, veličati svoja djela, isticati prekomjerno svoj ‘ja’, velika je napast što se pojavljuje na tisuće načina a izvire iz onoga osnovnoga grijeha koji se zove oholost”, sažima u svom napisu “Mrska je oholost i Gospodu i čovjeku” dr. Stipe Jurić u rubrici “Biblijske pouke”. Što se može smatrati čudom, pita se u rubrici “U vjeri, nadi i ljubavi” dr. Ante Komadina u tekstu pod naslovom “Čudesa su plod vjere ili fanatizma”, u kojem upozorava da se svakako treba čuvati od religioznog fanatizma koji u svemu vidi čudo te lako može prijeći u gorko razočarane i teške krize vjere koje obično završavaju tragično. Vijest iz kulture je o retrospektivnoj izložbi Đurđe Gudlin Zanoški otvorenoj do kraja prošloga mjeseca u Umjetničkoj galeriji Hrvatskog kulturnog središta Založbe kralja Tomislava u Čapljini pod naslovom “Odmaknuti kamen na Kristovu grobu”. O isključivosti koja caruje na političkoj i društvenoj sceni u BiH i koja se redovito svodi na osobna razilaženja, nesporazume i svađe, a onda se naknadno pokušavaju pronaći neka opravdanja, objašnjenja piše dr. Tomo Vukšić. Dr. Ratko Perić i u ovom broju nastavlja predstavljati svjetovne svećenike u Hercegovini za turskih vremena, don Petra Radunovića iz Posušja (17. st.).
Poučne sličice potpisuje mr. Ivo Šutalo, u kojima razmatra o poslušnosti u obitelji i neposlušnosti Crkvi, pa se pita gdje je tu logika – da roditelji traže od svoje djece poslušnost u obitelji, a sami su neposlušni crkvenim poglavarima i Crkvi u kojoj su kršteni. Don Ivan Štironja razgovarao je s fra Antom Kutlešom, misionarom u Kongu. Prilozi iz “Ranjene ekumene” su o ekumenizmu između katolištva i pravoslavlja te o trinaest kršćanskih Patrijarha i poglavara kršćanskih Crkava u Jeruzalemu, a dr. Ivica Šarac u povijesnom prilogu “Iz naše prošlosti” predstavlja i tumači povijesni hrvatski grb. U rubrici “Nekad i danas” Željko Raguž iz broja u broj uspoređuje ono “nekad i danas” s društveno-političkog aspekta. U ovom broju riječ je o “BiH između Izraela i Palestine”.