Zagreb, 20. 11. 2001. (IKA) – “Crkva se mora otvoriti teolozima laicima” naslov je intervjua s dekanom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Josipom Balobanom kojega je objavila kršćanska obiteljska revija “Kana” u broju od studenog. Ističući važnost i ulogu KBF-a u društvu, te se osvrćući na one “koji zasada probno počinju osporavati mjesto Katoličkoga bogoslovnog fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu”, dekan Baloban upozorava kako ta ustanova “u zajednici Sveučilišta nije neki privjesak, nije neko nužno zlo, nego bitno komplementarna sastavnica suvremenog Sveučilišta”. “Danas je pak KBF bitna i nezaobilazna sastavnica tog Sveučilišta najmanje iz dva razloga”, dodaje dekan Baloban, a “prvi se očituje u tome da su u dijelu zapadne i srednje Europe i danas katolički fakulteti u sastavu državnih sveučilišta. Drugi razlog govori o pozitivnom i integracijskom shvaćanju suvremenog Sveučilišta, koje u svojem sastavu ima i teološki fakultet i time po religioznoj i duhovno-teološkoj dimenziji kompletira sveukupnu znanost moderne civilizacije i jednoga modernog društva”. Dr. Baloban se osvrnuo i na nedavni odabir svoga prethodnika prof. dr. Tomislava Ivančića za rektora Sveučilišta u Zagrebu. “Izbor teologa za rektora Sveučilišta doživljavam kao svjesno opredjeljenje sveučilišne zajednice, koja je poklonila povjerenje nestranačkoj i nepolitičkoj osobi, koja je teolog i pripadnik katoličke Crkve”, istaknuo je dr. Baloban dodavši kako je “novi rektor kao teolog, prije svega znanstvenik i djelatnik Sveučilišta, koji se je izložio i spreman je založiti se za dobrobit sveučilišne zajednice, a da pri tome djeluje iz svojih vjerničkih uvjerenja i uvjerenja znanstvenika”. Govoreći o statusu diplomiranih laika teologa u našemu društvu i Crkvi, dekan Baloban ističe kako “teološka učilišta moraju imati pred sobom cjelokupni crkveni i društveni kontekst u kojem se realiziraju radna mjesta za teologe”. Prof. Baloban ukazuje kako bi isti trebali “pokrenuti određeno strategijsko planiranje, dakako u dogovoru s crkvenim autoritetima kako bi ovi planirali i otvarali radna mjesta, prije svega unutar Crkve te zalagali se i poticali otvaranje radnih mjesta i u društvu općenito”. “U odnosu na rečeno u hrvatskom društvu se mora dogoditi potreban senzibilitet i praksa prema kojima je teolog nešto suvremeno i nezaobilazno i komplementarno u najrazličitijim sferama društvenog događanja, rada i života”, dodaje dekan Baloban zaključujući kako se “i sama Crkva mora više i konkretnije otvoriti prema teolozima laicima”. U svojim planovima za daljnji napredak i razvoj KBF-a njegov dekan prof. Baloban je naveo da “želi prije svega dovršiti informatizaciju stručnih službi; nastaviti popunjavanje nužno potrebnih radnih mjesta, osobito uvođenjem mladih/novih asistenata; zalagati se za odobrenje znanstvenoistraživačkih projekata, provesti reformu poslijediplomskog studija, uključivo i pastoralne godine”. Dekan Baloban također želi “poticati kolege na pisanje hrvatskih udžbenika i na sudjelovanje na nacionalnim i internacionalnim simpozijima. Zalagati se za interdisciplinarnu suradnju KBF-a i ostalim članicama Sveučilišta i s neteološkim institutima, kao i za međunarodnu suradnju s inozemnim katoličkim fakultetima s bogatom teološko-crkvenom tradicijom i povijesnim iskustvom”. (i11420ap/sv)