Castel Gandolfo, (IKA) – Crkva se priprema za veliku svetkovinu Marijina uznesenja na nebo. Papa će sutra u župi sv. Tome di Villanova u Castel Gandolfu s početkom u 8 sati predvoditi misu, a u podne će u dvorištu Apostolske palače s narodom moliti molitvu Anđeoskoga pozdravljenja.
Ovo je četvrti put kako Benedikt XVI. predvodi obrede svetkovine Velike Gospe, tijekom kojih je nastojao osvijetliti pojedine vidike Marijina života. Benedikt XVI. je istaknuo “utješnu vjersku istinu” Marijina uznesenja na nebo, u kojoj kršćanski puk gleda ispunjenje svojih iščekivanja. Djevica nas hrabri, ustvrdio je Papa, da u životnim teškoćama ne gubimo nadu nego da žudimo za bitnim, a ne za onim što je prolazno. Zaokupljeni svagdanjim brigama mogli bismo stvarno smatrati da je ovdje, u ovome svijetu u kojem smo na prolazu, posljednji cilj ljudskoga postojanja. Naprotiv, Raj je cilj našega zemaljskoga hodočašća. Koliko bi se naši dani razlikovali kad bi ih nadahnjivalo to viđenje! A tako je bilo za svece. Njihov život svjedoči da su zemaljske stvarnosti življene na ispravan način jer ih prosvjetljava vječna istina Božje ljubavi kada je srce stalno upravljeno prema nebu, rekao je Benedikt XVI. u nagovoru prije Anđeoskoga pozdravljenja 15. kolovoza 2006. godine.
Čitava je ljudska povijest borba između dvije ljubavi: Ljubavi Božje sve do sebedarja i samoljublja sve do prezira Boga, sve do mržnje drugoga. Te su dvije ljubavi simbolizirane slikama žene zaodjenute suncem, znakom Božje ljubavi, i ogromnoga crvenog zmaja, znaka sebeljublja. S likom zmaja sv. Ivan želio je označiti moć protukršćanskih rimskih careva, moć koja se pred slabošću Crkve pričinjala neograničenom. Pred tom moći vjera je, Crkva, izgledala poput nemoćne žene, bez izgleda da preživi, još manje da pobijedi. Tko se mogao oprijeti toj posvudašnjoj moći, koja je izgledala svemoćna? A ipak znamo da je na koncu pobijedila nemoćna žena, nije pobijedila sebičnost niti mržnja; pobijedila je ljubav Božja, a Rimsko Carstvo otvorilo se kršćanskoj vjeri, istaknuo je Sveti Otac u homiliji na Veliku Gospu 2007. godine.
Uznesena na nebo, pojašnjava Benedikt XVI., Marija se nije udaljila od nas, nego nam je još bliže, čuje naše molitve i pomaže nam svojom majčinskom dobrotom. Privučeni nebeskim blještavilom Otkupiteljeve Majke, pouzdano se utječimo Njoj koja nas s visine gleda i štiti. Svima nam je potrebna njezina pomoć i utjeha da bismo se mogli sučeliti sa svakidašnjim kušnjama i izazovima; potrebno nam je da je osjetimo kao majku i sestru u stvarnim situacijama svoga postojanja. Kako bismo i mi jedan dan mogli dijeliti njezinu istu sudbinu, oponašajmo je sada u poslušnome nasljedovanju Krista i u velikodušnome služenju braći. To je jedini način da kušamo, već na našem zemaljskom hodočašću, puninu radosti i mira koju živi onaj tko stiže do vječnoga cilja Raja, potaknuo je Papa u nagovoru prije Anđeoskoga pozdravljenja na Veliku Gospu 2007. godine, potom zazvao zagovor Djevice Marije za mir u čitavome svijetu. Kraljici mira, koju slavimo u nebeskoj slavi, želio bih još jednom povjeriti tjeskobe čovječanstva na svakome mjestu svijeta izmučenoga nasiljem, zaključio je Benedikt XVI.