Potpredsjednik HBK i splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Ante Juria u “Nedjeljnoj Dalmaciji” o odnosu Crkve u Hrvata s državom i aktualnom hrvatskom vlašau, deklariranom katolištvu veaine hrvatskih sabornika te povratku pravoslavnih sveaenika na podrueje Republike Hrvatske

Potpredsjednik HBK splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Ante Juria u razgovoru za “Nedjelju Dalmaciju”, objavljenom 20. prosinca, govorio je o ekumenizmu u Hrvatskoj i ulozi Crkve u Hrvata u njegovu razvoju, povratku pravoslavnih sveaenika, odnosu Crkve i države, posebno se osvrauai na zakon o povratu imovine i zakon o pobaeaju, te odnosu Crkve i politieke stranke na vlasti.
“Poznato je da veliki dio mladih Srba i Srpkinja nije ni kršten ni religiozno odgajan, pa bi bilo dobro i za Katolieku Crkvu i za naš i za srpski narod kad bi od svojih duhovnih pastira pravoslavci dobili dublji religiozni i moralni odgoj. Od toga bi svi mi, pa i oni sami, imali veliku korist. Zato bi zaista bilo dobro da se povrate bogoljubni episkopi i sveštenici, pa da uee svoj narod kršaanskoj ljubavi i snošljivosti”, istaknuo je nadbiskup Juria odgovarajuai na pitanje o tome kako Crkva u Hrvata gleda na povratak pravoslavnih sveaenika.
Pravda mora biti vrhovni zakon svakog društva i države
Osvrauai se, pak, na zakon o povratu oduzete imovine rekao je kako hrvatski episkopat još nije donio svoj službeni stav, te istaknuo da “pravda mora biti vrhovni zakon svakog društva i države”. Pritom je nezaobilazno pitanje bilo i stav Crkve u Hrvata glede skoroga saborskog izglasavanja zakona o nasilnom prekidu trudnoae o eemu je potpredsjednik HBK rekao: “Ima razloga da se bojimo da bi Sabor mogao izglasati zakon u prilog pobaeaja. Ako se to dogodi, mi ga unaprijed osu?ujemo, jer smo mi, katolici, uvijek za život. Ti hrvatski sabornici što se deklariraju katolicima upravo ae pri izglasavanju ovoga zakona pokazati svoje pravo lice i svoju vjersku svijest. Oeekujemo da ae svoju vjeru dokazati na djelu”.
Nedavno su hrvatski biskupi posebnim dokumentom pozvali vjernike na poštivanje svetosti nedjelje kao dana Gospodnjega, a govoreai o svetkovanju nedjelje u svojoj nadbiskupiji splitsko-makarski nadbiskup je rekao kako “nije zadovoljan” te dodao: “Kao vjernici morali bismo biti dosljedni, bolje poha?ati misu, dostojno primati svete sakramente, produbljivati svoje vjersko znanje, posvetiti veau brigu obiteljskome životu, te odgoju djece i mladeži”.
Znaeenje potpisivanja ugovora izme?u Svete Stolice i Republike Hrvatske
Crkva u Hrvata nakon potpisivanja triju ugovora izme?u Svete Stolice i Republike Hrvatske, kako je rekao nadbiskup Juria, “u praksi oeekuje potpunu slobodu rada na vjerskome i moralnom podrueju za dobro našeg naroda i svih gra?ana Hrvatske, a ni najmanje ne tražimo nikakve povlastice”. Tim ugovorima ae se, smatra on, i “izbjeai nepotrebni sukobi i trzavice” izme?u Crkve i države.
Crkva u Hrvata ne služi politiekoj stranci na vlasti
Buduai da u posljednje vrijeme ima dosta onih koji Crkvi predbacuju da služi aktualnoj hrvatskoj vlasti, potpredsjednik HBK nadbiskup Juria u razgovoru se osvrnuo i na taj problem. Pritom je istaknuo: “Za Crkvu nije važna ni stranka ni režim koji je na vlasti sve dok oni stoje u službi svoga naroda, jer Crkvi nije ni do vlasti ni do udjela u vlasti, vea samo do duhovnog dobra gra?ana. Bojim se da Crkvu kritiziraju najviše oni koji je bez uspjeha žele privuai na svoju stranu. Zbog toga je sumnjiee i ocrnjuju sve u strahu da se ona koristi mrvicama Vladinih povlastica. U našoj hrvatskoj državi Crkva ne uživa nikakve povlastice, jedino joj je sada povijest vratila mnoga izgubljena prava”.
Jedan od uzroka slabe prisutnosti socijalnog ali i ostalih nauka Crkve u hrvatskom društvu i javnom životu jest i njezina slaba prisutnost u svjetovnim javnim glasilima koji se “zaustavljaju jedino na vanjskim pojavnostima, manifestacijama i raskoši obreda, a ne poznaju samu bit Crkve, oni ilustriraju samo iluziju utjecaja i privid povlaštenosti”, tako?er je u razgovoru istaknuo splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Ante Juria. (MF)

Iz božiane propovijedi kardinala Franje Kuhariaa

GANDHIJEV POPIS SOCIJALNIH GRIJEHA

“…ostvariti dobro ne optužujuai drugoga, ne osu?ujuai drugoga, nego mijenjajuai sebe”

Na božianom prijepodnevnom misnom slavlju, 25. prosinca 1996, u zagrebaekoj katedrali zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia u propovijedi je, me?u ostalim, istaknuo:
“Nama starijima, a možda i nešto mla?ima, iz povijesti je poznat veliki borac za slobodu Indije od kolonijalnog ropstva Mahatma Gandhi. Na Božia 1931. godine pisao je za novine ‘Mlada Indija’. On koji nije bio kršten, pripadnik svoje indijske religije, govori o Božiau: ‘Kazat au vam na današnji Božia kakve je utiske u meni proizvela povijest Kristova, kako je pisana u Novom zavijetu. Kad proeitah Govor na gori, poeeo sam shvaaati Kristov nauk. U glavi mi se utvrdila misao da je Krist došao da uvede novi zakon. Ne više ‘oko za oko, zub za zub’. Stupajuai u uže dodire s pojedinim pravim kršaanima, tj. ljudima koji su posve živjeli za Boga, sve sam više opažao da se u govoru na gori sastoji sve kršaanstvo: za onoga koji hoae živjeti potpuno kršaanski. Eto, taj me govor naveo da ljubim Krista’ – nastavlja – ‘Dokle god ne udovoljimo svojoj eežnji za mirom, dakle, dok god ne iskorijenimo nasilje iz ove naše civilizacije, Krist nam se u našoj sredini neae roditi. Kad se uspostavi pravi mir, neae biti potrebno nikakvo dokazivanje. Taj ae se mir širiti ne samo iz našega osobnog života, nego tako?er i društvenog. Tek aemo tada moai kazati da se u našoj sredini rodio Krist. Tada neaemo toliko misliti na jedan dan, jednu godišnjicu, vea na jedan doga?aj koji se može ostvariti kroz sav naš život’.
Tako on smatra da se Božia kao doga?aj mora dogoditi u nama. U nama se mora roditi Krist sa svojom istinom, svojim oproštenjem i milosr?em, i sa svojom ljubavlju. I to je onda doga?aj koji preobražava svijet.
Rekao sam, svijet ima svoju logiku. To je logika sebienosti, oholosti, gramzljivosti, trke za užitkom. Zato je i Mahatma Gandhi želio da se na njegov grob napiše sedam socijalnih grijeha – Kad je papa Ivan Pavao II. posjetio Indiju, želio je posjetiti i Ghandijev grob. Gandhi je bio ubijen od fanatika, zbog toga jer je vodio mirotvornu borbu za slobodu. – Na njegovu grobu uklesane su na kamen ove rijeei, popis socijalnih grijeha, koji glasi: ‘Bogatstvo bez rada; uživanje bez savijesti; mudrost bez karaktera; trgovina bez morala; znanost bez eovjeenosti; kult bez žrtve’.
Kad je Papa proeitao te rijeei, pogladio je rukom nadgrobni kamen. To je optužba logike svijeta. A Gandhi je jako dobro shvatio logiku Evan?elja, logiku Kristova zakona, koji je sasvim protivan duhu svijeta i duhu Zloga.
Zato je važno upoznati Isusa Krista, prihvatiti ga i vjerovati mu. An?eli su pjevali: ‘Na visinama Slava Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!’ (Lk 2,14); ljudima dobre volje, koji se, unatoe ljudskih slabosti i napasti bore protiv zla i žele ostvariti dobro ne optužujuai drugoga, ne osu?ujuai drugoga, nego mijenjajuai sebe”.