Crkva u Njemačkoj protiv brisanja Duhovskog ponedjeljka s popisa neradnih dana
Foto: I. R.//Köln: Proslava Tijelova s tradicionalnom procesijom
Berlin (IKA)
Crkva i katoličke udruge u Njemačkoj protive se brisanju Duhovskog ponedjeljka s popisa neradnih dana, što predlažu ekonomisti u cilju ušteda u državnom proračunu, objavio je u srijedu 2. travnja Katholisch.de.
Njemački ekonomisti predlažu smanjenje broja neradnih dana, kako bi se ublažila gospodarska kriza. „Ukidanje jednog neradnog dana smatram simbolično važnim“, izjavila je nedavno za „Spiegel“ predsjednica Stručnog vijeća za procjenu gospodarskog razvitka Monika Schnitzer. Podsjetila je pritom na potez Danske, koja je prošle godine s popisa neradnih dana uklonila „Store Bededag“ (Veliki dan molitve) u svrhu financiranja izdataka za obranu.
Slično se izjasnio i ravnatelj Instituta njemačkog gospodarstva (IW) iz Kölna Michael Hüther. „Nalazimo se u dramatičnoj fazi demografskog razvitka. Broj ljudi u radno sposobnoj dobi idućih će se godina drastično smanjiti“, podsjetio je, dodavši kako je povećanje broja radnih sati jedna od mogućnosti očuvanja blagostanja. „Mogu se povećati primjerice duljim radnim vremenom, skraćivanjem godišnjeg odmora ili smanjenjem broja neradnih dana“, pojasnio je.
Prema izračunu IW-a, ukidanjem jednog neradnog dana njemački BDP povećao bi se za 8,6 milijardi eura. No građani ne podržavaju tu ideju. Prema istraživanju javnog mnijenja, 65 posto ispitanika protivi se ukidanju neradnog dana, a samo 32 posto podupiru taj prijedlog.
Crkva se jasno protivi toj inicijativi. „Kršćanski blagdani daju pečat kulturi i tradiciji naše zemlje i omogućuju zajedničko izražavanje vjere u središnjim vjerskim događajima. Stoga ne mislimo da bi prva posljedica zaduživanja trebalo biti ukidanje kršćanskog neradnog dana“, izjavio je za list „Augsburger Allgemeine“ glasnogovornik Njemačke biskupske konferencije Matthias Kopp. Osim toga, on smatra da je ta mjera upitna za stabiliziranje državnih financija u željenom obliku, a „vjerski i kulturološki gubitak bio bi trajan“. Kopp je podsjetio da to pokazuje i primjer brisanja protestantskog Dana pokore i molitve s popisa neradnih dana.
Dan pokore i molitve, koji se slavi svake posljednje srijede u crkvenoj godini, tradicionalno je u Njemačkoj bio državni blagdan, a onda je 1995. brisan s popisa neradnih dana u cilju financiranja osiguranja za njegu, koje je tada uvedeno. Neradni dani u Njemačkoj su u nadležnosti saveznih zemalja, koje nastoje uskladiti propise, ali dijelom imaju različita pravila. Dan pokore i molitve od tada je neradni samo u Saskoj.
Ukidanje jednog neradnog dana sada bi, pretpostavlja se, ponovno pogodilo jedan kršćanski blagdan. Stručnjaci čak upozoravaju na činjenicu da većinu neradnih dana čine kršćanski blagdani, unatoč procesu sekularizacije i činjenici da brojni članovi napuštaju Crkve. Gospodarske udruge već su prije 20 godina tražile da se Duhovski ponedjeljak ukloni s popisa neradnih dana.
Udruge katoličkih poduzetnika i zaposlenika protive se međutim toj ideji. Savez katoličkih poduzetnika (Bund Katholischer Unternehmer – BKU) smatra da procijenjeno povećanje BDP-a za 8,6 posto nije dovoljno jak argument. „Obje Crkve ukazale su na kulturološki gubitak, a BKU se slaže s tim mišljenjem. Upravo crkveni blagdani i dalje su izraz kršćanskog identiteta naše zemlje“, izjavio je predsjednik BKU-a Martin Nebeling. On sumnja i u stvarni učinak toga poteza. „Poduzeća koja već uvode skraćeno radno vrijeme ili koja moraju otpuštati osoblje, neće profitirati od dodatnog radnog dana“, zaključio je.
Pokret katoličkih zaposlenika (Katholische Arbeitnehmer-Bewegung – KAB) također odbacuje ideju ukidanje neradnog dana. Takva ideja predstavlja „otrovnu i beskorisnu mjeru“, izjavila je predstavnica KAB-a Nathalie Pieper. Prema njezinim riječima, ukidanje neradnog dana bilo bi na štetu zaposlenicima, kojima bi se tako „s izričitim blagoslovom države oduzeo čitav dan predviđen za odmor, društveni život i zajedničko vrijeme s obitelji. Takva bi mjera naposljetku bila jednaka državnoj uredbi o smanjenju plaće“. Upozorila je i na trenutačno velik broj prekovremenih sati, a ukidanje slobodnog dana dovelo bi do jačanja pritiska na radnike, čime bi se povećao broj bolovanja i u konačnici bi izostao učinak mjere. Pieper upozorava i da brisanje Dana pokore i molitve s popisa neradnih dana nije dovelo do željenog učinka. Smatra također da ne stoji tvrdnja da Njemačka ima prevelik broj neradnih dana u odnosu na EU, kao i na činjenicu da gospodarski najsnažnije njemačke savezne zemlje Bavarska i Baden-Württemberg imaju najveći broj neradnih dana.
Katholisch.de upozorava da se odluka o ukidanju jednog neradnog dana ne treba uskoro očekivati. Prijedlog ekonomskih stručnjaka zasad nije podržala ni jedna vlada saveznih zemalja, koje su za to nadležne. Naprotiv, predsjednik bavarske vlade Markus Söder odbacio je tu ideju. „Bavarska definitivno neće ukidati neradne dane“, poručio je.
Podijeli članak
