I Organizacija ujedinjenih naroda ukazuje suvremenom svijetu na trenutačno najvažnije probleme. Već se godinama govori o klimatskim promjenama na Zemlji, a OUN upozorava na problem klimatskih promjena koje uzrokuje jednim dijelom upravo fenomen turizma. Logično, Crkva se po svojoj naravi odgovorno pridružuje nastojanju UN-a. Zato i ovogodišnju “Nedjelju turizma” Crkva želi obilježiti u tom smislu.

Ugroženost našeg planeta

Riječ “klima” znači “naginjanje zemaljske kugle prema polu”, “podneblje”, “sve uvjete i zbivanja u atmosferi”, “stanje vremena u nekom kraju”. Promatranje našeg planeta, i bez navođenja preciznijih podataka, budi strahopoštovanje. Zemlja visi na 23 stupnja. Na vode otpada 70,8 posto, na kopno 20,2 posto. Laboratorijski pokusi, s obzirom na raspored mora i kopna, pokazuju je upravo pod tim kutom najplodnijom. A putanja je Zemlje oko Sunca na srednjoj udaljenosti od 149, 6 milijuna kilometara. Okreće se oko sebe u prosjeku 29 km u sekundi. Oko Sunca obiđe u 365 dana. Zemljina brzina podešena je prema obliku i težini. Površina je ekvatora 40 milijuna km, a težina Zemlje 59 trilijuna tona. Prosječna je temperatura 14,3 stupnja. Prema raznim hiptezama Zemlja je nastala pred oko pet milijardi godina, a oblikovanje njene površine do pojave života u oko dvije milijarde. Prosječna visina kopna iznosi 875 m.

Zemlju obavija atmosfera koja se zajedno sa Zemljom vrti oko Sunca. Zemlju obavija i biosfera, život do stanovite visine iznad Zemlje i u njenoj kori, a podržava ga 20 posto kisika, 78 posto dušika te neznatnije količine drugih plinova. Atmosfera sa svojim ogrtačem od 120 km štiti život od ultraljubičastih sunčevih zraka. Dakle, na neki način, raj zemaljski s divnim uvjetima života!

Međutim, razvojem industrije posljednjih 250 godina temperatura se povisila za gotovo jedan stupanj, a zadnjih pedeset godina taj se proces dovija sve brže. Tako danas, zbog emisija plinova, govorimo o stvaranju stakleničkog omotača i o globalnom zatopljenju. Iako se promatrači u cijelosti ne slažu, ipak uz promjene na Suncu, velikim dijelom pojavu uzrokuje sve masovnije fosilno izgaranje: ugljena, nafte i prirodnog plina. Ugljični se dioksid povećao 35 posto, a metan 148 posto. Zbog toplinskih promjena i otapanja ledenjaka, razina je mora u sto godina porasla 17 cm. Mijenjaju se uvjeti života, nastaju katastrofalne oluje, vjerojatno će se pojaviti nove bolesti. Moguće je neodgovornim ponašanjem uništiti uvjete čovjekova života na planetu.

Odgovornost turizma

Prema protokolu u Kyotu, mnoge su se zemlje obvezale smanjivati emisije plinova u atmosferu. U tom svoj udio ima i turizam, ne doduše kao suverena država, nego kao fenomen vremena. Sigurno 900 milijuna ljudi, koliko ih godišnje već sudjeluje u turizmu, troši velike količine energenata. Generalni tajnik Svjetske turističke organizacije izričito proziva odgovornost rastuće turičke industrije u kojoj se za deset godina predviđa sudjelovanje 1,5 milijarde turista. Goleme su emisije avio i auto-prometa te rashladnih uređaja kojima hoteli stvaraju ugodniju klimu. Tako turizam postaje zmija koja jede vlastiti rep. Dok se na jednoj strani stvara sve više ugode i doživljaja, na drugoj se neracionalno rasipaju i uništavaju uvjeti zdravog života. A humani i obećavajući turizam ipak suosjeća s prirodom.

Sveta Stolica, po svojoj službi zabrinuta je za čovjeka i za očuvanje planeta Zemlje. Zato se ove godine rado pridružuje općem nastojanju za odgovorni turizam. Vatikan je prva suverena država koja u atmosferu ne izlučuje nikave štetne plinove. U Vatikanu je izgrađeno mnogo solarija te se velik dio potreba umjesto klasičnim energentima podmiruje sunčevom energijom. A za obnovu kisika u narušenoj atmosferi Vatikan je na tlu Mađarske pomogao obnovu velikog kompleksa šuma. Riječju i primjerom daje svoj udio za zdrave uvjete života. Koliko je milijardi godina trebalo proći dok su se uvjeti života tako čudesno posložili, i kako bi suvremeni čovjek sve to smio neodgovorno razoriti?

Nova svijest odgovornosti

Stoga svi odgovorni ljudi danas osjećaju brigu za očuvanje života na Zemlji. Svemir je dan čovjeku. Svakom čovjeku. Biću koje jedino u stvorenom svijetu prepoznaje Stvoritelja. Iz tako golemog dara čovjek može iščitati svoje dostojanstvo. I dostojanstvo drugih. Već iz tih spoznaja, proizlaze etički, opće obvezujući zakoni.
Tko onda smije ugrožavati život drugih? Prirodna dobra pripadaju svim ljudima. Uredno i napredno društvo će se brinuti za dostojanstveni život svakog čovjeka. Svakog čovjeka, znači i naraštaja nakon nas. Prema biblijskom izvještaju čovjek je postavljen u prirodi kao kralj. Zadatak je čuvati i služiti se prirodom. Čovjek odstupa od sebe, od svoje naravi, kada uništava samu kolijevku života. U naše je vrijeme potrebna nova svijest i nova odgovornost za prirodna dobra.

Mons. Ivan Milovan
Predsjednik Odbora HBK za turizam