Zagreb, (IKA) – U Tribini grada Zagreba u ponedjeljak 21. svibnja održan je okrugli stol “Crkve u Hrvatskoj ususret Trećem europskom ekumenskom skupu”, kojim je javnosti u Hrvatskoj predstavljen značajni skup europskih kršćana koji će se održati od 4. do 9. rujna u Sibinju (Sibiu), u Rumunjskoj, na temu “Svjetlo Kristovo sve prosvjetljuje. Nada u obnovu i jedinstvo u Europi”. U prvom dijelu okruglog stola video-prezentacijom predstavljeno je ekumensko djelovanje na europskoj i na hrvatskoj razini, Crkve iz Hrvatske, članice KEK-a i CCEE-a, koje su pozvane sudjelovati na Skupu, te zemlja i grad domaćin, Rumunjska i Sibinj – koji će sa svojih 170.000 stanovnika i kao ovogodišnji Europski glavni grad kulture udomiti 2100 delegata iz Crkava članica dviju spomenutih krovnih ustanova europskih kršćana, među kojima će – na poziv CCEE-a – Hrvatsku biskupsku konferenciju predstavljati 15 delegata, i – na poziv KEK-a – po dva delegata iz ostalih pet Crkava u Hrvatskoj, ukupno 10 delegata.

U drugom dijelu visoki predstavnici Crkava u Hrvatskoj i ekumenski zauzeti vjernici predstavili su devet tema o kojima će se razgovarati u Sibinju. Predsjednica Kršćanskoga mirovnoga kruga Marija Žnidarčić je vezano uz temu duhovnost, napomenula kako se to može sažeti u jednoj riječi, a ta je molitva. Stoga bi kršćani trebali jačati svijest o snazi molitve i obvezi molitve za jedinstvo. Ona drži da bi trebalo intenzivnije poraditi na prihvaćanju uzajamnog sudjelovanja na slavljima na svim razinama te u molitvama biti zajedno s kršćanima drugih tradicija, pridonoseći tako izgradnji svijesti da smo različiti, a isti, te da pripadamo jedni drugima. Podržala je ideje da se interkonfesionalno usklade ekumenski prijevodi liturgijskih tekstova i molitava. Svećenik Srpske pravoslavne Crkve iz Zagreba Milan Topić govorio je o temi svjedočenja, iznijevši pojedine aktualne ekumensko-dijaloške događaje koji su imali svjedočku dimenziju. Dao je i osvrt na neke segmente nauka Katoličke Crkve, kako ih interpretira sestrinska Pravoslavna Crkva.

Pročelnik Katedre ekumenske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Jure Zečević predstavio je dvije teme: jedinstvo i migracije. Govoreći o jedinstvu, istaknuo je da se nedostatak punog jedinstva među Crkvama najzornije i najbolnije prepoznaje u aktualnoj nemogućnosti zajedničkog slavljenja euharistije. Protestantske Crkve doduše većinom prakticiraju međusobno euharistijsko gostoprimstvo, jer polaze od toga da euharistijsko zajedništvo može pomoći da se dođe do punoga jedinstva. Na drugoj strani Katolička i pravoslavne Crkve promatraju Euharistiju kao vrhunski znak ostvarenoga i uspostavljenoga punoga jedinstva, te je stoga puno jedinstvo preduvjet euharistijskog zajedništva. U pogledu teme migracija, dr. Zečević je ukazao na različite uzroke migracija našega doba u Europi. U pogledu migracija koje su uzrokovane ratnim protjerivanjima i etničkim čišćenjima kršćani u Europi ne smiju prestati učinkovito se zalagati za povratak svih koji su bili prisiljeni napustiti svoja ognjišta; migracije iz ekonomskih razloga u Europi su prisutne i kroz fenomen tzv. “gastarbeiterstva”. No, Europa poznaje i migracije kojima je uzrok blagostanje: od turizma do kupovanja alternativnih boravišta i odmorišta širom Europe. Sve to dovodi do intenzivnog susretanja, pa i sučeljavanja različitih konfesionalnih, svjetonazorskih i kulturalnih identiteta i sustava vrijednosti na europskom kontinentu. Kršćanske Crkve, u Europi i u Hrvatskoj nastoje pridonijeti da se sve to događa što harmoničnije i bez štetnih posljedica, zaključio je dr. Zečević.

Predstavnik Reformirane kršćanske Crkve Branimir Bučanović ukratko je prikazao povijest svoje Crkve i potom predstavio temu Europa. Istaknuo je da je Europa danas civilizacija vjerskog pluralizma. Vjerska se tolerancija izgrađivala tijekom stoljeća i desetljeća i prolazila kroz različite faze. No, uvijek ostaje vrijediti: svaka se generacija treba susresti s Bogom. Ne treba se bojati onih koji žele umanjiti i obezvrijediti, pa čak i uništiti Kristovu vjeru, jer Bog je taj koji štiti i gradi svoje kraljevstvo, a na nama je da njegovu spasenjsku poruku ponudimo svijetu. U tom smislu i tom kontekstu trebamo promatrati aktualna strujanja koja se događaju u Europi i u Hrvatskoj, istaknuo je Branimir Bučanović.

Željko Mraz, glavni tajnik Saveza baptističkih Crkava i predsjedavajući Senata teološkog fakulteta “Matija Vlačić-Ilirik” osvrnuo se na temu pravda. Mi koji ispovijedamo da je Krist naš Gospodin i Gospodar, kada razmišljamo o pravdi, trebamo razmišljati kako je On definirao taj problem. Krist nas uči u Novom zavjetu da budemo savršeni kako je naš Otac Nebeski, i da budemo milosni kao što je milosrdan Otac. Pravda znači činiti pravdu, pravicu svima koje susrećemo. Kristovo svjetlo treba prosvijetliti naše podrazumijevanje pravde. Stoga je to izazov za sve kršćane u Europi i Hrvatskoj, stoga se naš ekumenizam treba očitovati u zalaganju za konkretnog čovjeka, kako bi zajedničkom suradnjom naše društvo postalo što kristolikije.

Pripadnik Katoličke Crkve bizantsko-slavenskog obreda iz Zagreba Ivor Ivanišević govorio je o temi stvorenje. Istaknuo je da je izraz naše ljubavi prema stvorenju istovremeno i izraz naše ljubavi prema Stvoritelju. Stoga nepoštivanje stvorenja jest i nepoštivanje Stvoritelju. Kršćani trebaju biti uzor svima kako djelotvorno djelovati na konkretnom planu protiv zagađivanja okoliša, smanjenja potrošnje energije itd. Kao primjere kršćanskog djelovanja na ovom području u nas Ivanišević je naveo Franjevački institut za kulturu mira i Franjevački svjetovni red.

Član Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Božo Vuleta govorio je o miru. Spomenuo je da se u radnim materijalima za Skup govori o pomirenju, no ne i o opraštanju. Opraštanje je iz kršćanske perspektive povezano s mirom i pomirenjem, koji ne mogu biti rezultat prisile nego oprosta. Stoga se doprinos Crkava u Hrvatskoj 3. europskom ekumenskom skupu i kršćanima Europe može temeljiti i na neposrednom iskustvu ratnih godina koje smo mi propatili. Ne treba previdjeti da je preduvjet svakoga istinskoga mira s bilo kime mir s Bogom.

O posljednjoj temi, religijama, govorio je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić. Polazeći od dokumenta “Kršćanstvo i religije” Međunarodne teološke komisije u kojoj je djelovao i dr. Ivan Golub, istaknuo je da su u pluralnoj Europi kršćanskih korijena uzajamno poštivanje i dijalog istine i ljubavi jedini primjereni način kada je riječ o odnosima kršćana s pripadnicima drugih religija, posebice Židova i muslimana, ali i drugih religija koje sve više preplavljuju Europu.

Nakon izlaganja uslijedila je rasprava, u kojoj su sudjelovali dr. Ivan Golub, dr. Mario Živković i ostali sudionici okruglog stola. Na kraju su predstavnici kršćanskih Crkava u Hrvatskoj zajedno s nazočnima uputili zajedničku molitvu Bogu za blagoslov i za uspjeh 3. europskog ekumenskog skupa, kao i za sve kršćane u Hrvatskoj i Europi.