Zagreb, 31. 12. 2001. (IKA) – Nakon godine Velikog jubileja, koja je u našoj Crkvi kao i u Crkvama diljem svijeta bila u znaku bezbroja vjerskih proslava i svečanosti, ova 2001. godina, prva u novom tisućljeću, označena je spektrom najrazličitijih događanja. Bila je to godina čestih intervenata hrvatskih biskupa na smirivanju društvenih i političkih napetosti kojima je protekla godina obilovala, svečane proslave obljetnice smrti kardinala Franje Šepera te imenovanja i ostavke dr. Ivančića na dužnost rektora Zagrebačkog sveučilišta. Najavljen je treći Papin posjet Hrvatskoj i u prvo je čitanje u Sabor došao novi Zakon o vjerskim zajednicama. Bila je to ujedno godina žestokih napada dijela domaćeg tiska na Crkvu, osobito puštanja “pokusnih balona” u cilju ukidanja vjerskog odgoja u školama i vrtićima.
Već početkom godine, nova vlast, tek što je zakoračila u drugu godinu svoga mandata, u novome Zakonu o izvršenju proračuna smanjila je primanja i prava porodilja što je, kako će se kasnije tijekom godine pokazati, bio tek početak uvođenja restriktivnih mjera i ograničavanja prava kojima su najviše bili pogođeni najranjiviji slojevi društva. Tim povodom Komisija HBK “Justitia et pax” uputila je izjavu za javnost nazvavši tu odluku “nedomišljenom i dalekosežno štetnom” a predsjednik Hrvatskog caritasa zadarski nadbiskup Ivan Prenđa u pismu članovima hrvatske Vlade zapitao se je li etički, razumski i uopće ljudski opravdano donositi zakone koji teret društveno-ekonomske krize podjednako dijele na strateški najosjetljivije kategorije društva kao i na sve druge. Krčki biskup Valter Župan istim je povodom podsjetio kako skrb o ženama trudnicama i porodiljama, a samim tim i obiteljima, prioritetni zadatak svakoga demokratskog društva.
Podizanje optužnica protiv istaknutih hrvatskih branitelja te osjećaj da su ugrožene temeljne vrednote Domovinskog rata bile su uzrokom brojnih prosvjeda osobito u Dalmaciji. Stalno vijeće HBK sa svoje je izvanredne sjednice pozvalo da se “nastale poteškoće rješavaju u duhu dijaloga i na principima pravne države”. Upućen je i apel biskupa Splitske metropolije te gospićko-senjskog biskupa u kojem je pozvana Vlada da poštuje volju i opredjeljenje naroda te da se događaji u Domovinskom ratu prosuđuju u cijelosti “jer polovična istina je opasna istina”.
U prosincu ove godine u saborsku je proceduru dan i novi Zakon o vjerskim zajednicama. Toj je temi bio posvećen niz susreta, iznesena su različita mišljenja i stajališta a bila je to i središnja tema susreta predstavnika vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj održanog početkom godine u Zagrebu.
U zemlji je izvršen popis pučanstva, a Stalno vijeće HBK u ožujku je pozvalo vjernike da tom prilikom ne zaborave zatražiti da im se, u za to određenu rubriku, upiše vjerska pripadnost čemu se ubrzo pridružio pojedinačnim pozivima i veći broj hrvatskih (nad)biskupa. U javnost je istog mjeseca prodrla vijest, na što je prvi pozornost skrenuo tjednik “Glas Koncila”, kako je u Kninu više tisuća ljudi na samom rubu egzistencije te mnogi već doslovno gladuju na što je spremno reagirala cijela Hrvatska šaljući pomoć ugroženim Kninjanima. Knin su posjetili biskupi splitske metropolije izrazivši njegovim stanovnicima potporu te potaknuvši vjernike na pomoć.
U Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji ove su godine održana dva zasjedanja Druge biskupijske sinode. Prvo ovogodišnje zasjedanje, a drugo po redu, održano je u ožujku i bilo je posvećeno temi liturgije a drugo, odnosno treće ukupno Sinode, održano je u listopadu a bilo je posvećeno temi “Kršćanski poziv i služenje”.
U Izjavi sa svog plenarnog zasjedanja održanog krajem travnja biskupi su izrazili zabrinutost zbog suprotstavljanja o Domovinskom ratu te pozvali sve društvene skupine na dijalog. Istog mjeseca predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić imenovan je prvim potpredsjednikom Vijeća europskih biskupskih konferencija. Porečko-pulski biskup Ivan Milovan oglasio se u travnju u povodu burnih rasprava oko uvođenja dvojezičnosti u Istri zapitavši se “za čiju je korist potrebno tobože davanjem očito već postojećih prava komplicirati javni suživot i zaoštravati odnose u društvu” te pozvavši da se to pitanje rješava “promišljenije i u mirnijoj atmosferi”.
U svibnju nadbiskup Bozanić je posjetio Janjevo na Kosovu, a u Zagrebu je u organizaciji Hrvatskog caritasa i Franjevačkog instituta za kulturu mira priređena konferencija čije su ključne teme bile odnos žrtve, počinitelja, oproštenja i pomirenja. Krajem mjeseca u crkvi sv. Franje u Zagrebu održano je ekumensko slavlje u povodu obilježavanja zajedničke proslave Uskrsa svih kršćana i potpisivanja “Charte Oecumenice”.
Ljeto, koje tradicionalno ne obiluje previše važnim događanjima, ove je godine bilo ispunjeno vijestima. Papa je 13. lipnja primio potpredsjednika hrvatske Vlade dr. Gorana Granića koji ga je pozvao u Hrvatsku. O tomu će se kasnije, osobito u tisku, sve više govoriti, a krajem godine stigli su i neki znaci da bi do toga, trećeg posjeta Svetoga Oca našoj zemlji, zaista moglo i doći. U “užem krugu” gradova koje bi Papa mogao posjetiti su Rijeka, Dubrovnik, Zadar, Đakovo, Osijek… Bila je to i tema izvanrednog zasjedanja HBK održanog 17. srpnja u Zagrebu. Nekoliko dana kasnije komisija HBK “Justitia et pax” uputila je Izjavu koja odražava zabrinutost mnogih hrvatskih građana “zbog stanja u kojem se nalazi naša zemlja”. Osvrćući se na “dvostruku krizu”, na međunarodnom i unutarnjem planu, kojom su teško pogođeni hrvatski građani i čudne okolnosti podizanja i prosljeđivanja optužnica Haaškog suda hrvatskoj Vladi protiv dvojice hrvatskih generala Komisija je u Izjavi upozorila na “spregu nekih moćnika iz inozemstva i njihovih istomišljenika u Hrvatskoj” te pozvala predstavnike vlasti da brane načela na kojima počiva hrvatska država, a na unutarnjem planu teže postizanju konsenzusa oko bitnih stvari. Papa Ivan Pavao II. 5. srpnja imenovao je dr. Đuru Hranića pomoćnim biskupom đakovačkim i srijemskim. Krajem lipnja preminuo je dugogodišnji ravnatelj “Glasa Koncila” mons. dr. Josip Ladika. Ravnatelj Hrvatskoga katoličkog radija dr. Ilija Živković početkom lipnja imenovan je novim generalom Reda franjevaca trećoredaca. Na svetkovinu sv. Petra i Pavla 29. lipnja riječki nadbiskup dr. Ivan Devčić primio je u Vatikanu iz Papinih ruku palij, znak metropolitanske časti i dužnosti. U Riječkoj nadbiskupiji je došlo i do teritorijalnog preustroja po dekanatima, a ustanovljeno je i Povjerenstvo za sredstva društvenog priopćivanja.
Tragični 11. rujna, “crni dan povijesti” kako je Papa nazvao terorističke napade u SAD-u, bolno je odjeknuo i u našoj zemlji. Pozivu američkih biskupa na molitvu za žrtve i njihove obitelji odazvali su se i vjernici Crkve u Hrvata, a predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić uputio je brzojav sućuti predsjedniku Američke biskupske konferencije Josephu Anthonyu Fiorenzu. Sredinom rujna v.d. dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta dr. Tomislav Ivančić izabran je za novog rektora Sveučilišta u Zagrebu. Tri mjeseca kasnije dr. Ivančić će podnijeti neopozivu ostavku na tu dužnost koju je trebao preuzeti u veljači. Svojevrsno obrazloženje takvoj odluci moglo se iščitati u izjavi Fakultetskog vijeća Katoličkoga bogoslovnog fakulteta od 21. prosinca. Dr. Ivančić je inače svoju ostavku obrazložio zdravstvenim stanjem.
Početkom listopada u trodnevnom posjetu Hrvatskoj boravio je tajnik Svete Stolice za odnose s državama nadbiskup Jean-Louis Tauran te se sastao s najvišim državnim i crkvenim dužnosnicima. U Osijeku je 5. i 6. listopada održan simpozij “Mogućnosti organiziranog djelovanja vjernika laika u Hrvatskoj”. Hrvatski biskupi okupljeni u Požegi, među ostalim, izrazili su duboko žaljenje zbog teških nesreća koje su se dogodile u hrvatskim bolnicama u kojima je živote izgubilo dvadesetak osoba zbog neispravnosti dijalizatora američke tvrtke “Baxter”. Pozornost javnosti privukao je i Izvještaj američkog State Departmenta o vjerskim slobodama u Hrvatskoj koji je i u crkvenim i u svjetovnim krugovima uglavnom ocijenjen nepotpunim i neprofesionalnim uratkom. Hrvatski sabor donio je odluku kojom se ukida svetkovina Bogojavljenja kao neradni dan a namjesto nje se uvodi Tijelovo, no budući da se ta odluka kosila sa sporazumima između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima naknadno je donesena odluka prema kojom se oba blagdana proglašavaju neradnim danima. U Splitsko-makarskoj nadbiskupiji ova je godina proglašena Godinom obitelji a središnje proslava, na kojoj se okupilo više od 20 tisuća vjernika, održana je 14. listopada u marijanskom svetištu Vepric kod Makarske. Dan ranije 13. listopada u svetištu Gospe Trsatske u Rijeci održano je hodočašće vjernika Riječke metropolije čime su biskupi četiriju biskupija Riječke metropolije željeli također započeti zajednički program obiteljskog pastorala na početku novog tisućljeća.
Što se tiče odnosa između Crkve i države osobito je bio “vruć” mjesec studeni. Hrvatska biskupska konferencija 7. studenoga oglasila se porukom o aktualnoj socijalnoj situaciji u Hrvatskoj u kojoj su biskupi upozorili na “tešku socijalnu situaciju koja pogađa mnoge sugrađane” ne štedeći kritike na račun socijalne politike koalicijske Vlade. Vlada je odmah uzvratila šturim i oštrim priopćenjem iz kojeg je bilo razvidno kako poruka biskupa u Vladi nije u cijelosti proučena. Reakcije su bile bezbrojne a mediji su nadolijevali ulje na vatru proglašavajući rat između države i Crkve. Radi smirivanja tenzija najprije je upriličen susret članova Stalnog vijeća HBK s predsjednikom Mesićem a potom u prosincu i susret predstavnika Vlade i članova HBK. Na tom su posljednjem susretu biskupi istaknuli potrebu veće uzajamne informiranosti, a predstavnici Vlade biskupima su dali čvrsta jamstva da će se potpisani ugovori između Svete Stolice i RH u cijelosti poštivati što se, naravno, odnosi i na područje vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama.
Zaokruženi prikaz vjerskih događanja u našoj zemlji u protekloj godini ne smije zaobići činjenicu da je to bila i “Šeperova godina”. U povodu 20. obljetnice smrti kardinala Franje Šepera održan je simpozij u Zagrebu. Sudionike simpozija 30. studenoga primio je Papa koji je u svome govoru istaknuo kako je kardinal Šeper “zauzimao istaknuto mjesto u životu Crkve zagrebačke, posebno od 1954. do 1968., u vremenu vrlo osjetljivu za odnose između Crkve i države”. Papa je istaknuo kako djelovanje kardinala Šepera u tim godinama nije bilo ograničeno samo na skrb za svoju biskupiju i Crkvu u svojoj zemlji, već je sudjelovao i u pripremama za II. vatikanski koncil. Sveti Otac se također prisjetio Šeperove “ukorijenjenosti u mjesnoj Crkvi i zajedno s tim pripadnost sveopćoj Crkvi”. “Ta dva vidika, ne samo da nisu bili proturječni, već su štoviše, u vjerskom životu kardinala Šepera, jedan iz drugoga crpili životnu snagu. I u tome nam je on primjer: kršćanin mora utonuti u narod i u kulturu u kojoj živi kako bi iz njih iscrpio vrijedne sastojnice i istodobno nikada ne smije izgubiti svijest da pripada jednom većem narodu, Božjem narodu, koji prolazi kroz sva doba, svim kontinentima i u Petrovoj Stolici nalazi temeljno oruđe jedinstva”, prisjetio se Papa kardinala Šepera. (i12695sa)