Crkvena kulturna dobra
U nakladi Glasa Koncila objavljen četvrti broj jedinoga stručnog časopisa za sakralnu umjetnost na hrvatskome jezičnom prostoru
U nakladi Glasa Koncila objavljen je četvrti broj jedinoga stručnog časopisa za sakralnu umjetnost na hrvatskome jezičnom prostoru “Crkvena kulturna dobra”. Ostajući dosljedni koncepciji časopisa prema kojoj se na njegovim stranicama tematski obrađuje nepresušno gradivo iz kulturne baštine i sakralne umjetnosti, glavni urednik dr. Juraj Kolarić i uredničko vijeće novi su broj godišnjaka CKD posvetili temi muzeja za sakralnu umjetnost. Slijedom brojnih crkvenih dokumenata i odredaba, ali i onih civilnoga zakonodavstva, posvećenih potrebi osnivanja crkvenih muzeja s ciljem sabiranja i očuvanja sve umjetničke i povijesne baštine, kulturnoga nasljeđa mnogih generacija i naroda, časopis objavljuje tri važna dokumenta: “Zakon o muzejima” koji je 1998. donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora, “Pravilnik o načinu i mjerilima za povezivanje u sustav muzeja Republike Hrvatske” koji je 2002. godine donijelo Ministarstvo kulture te “Sporazum o povratu crkvenih matičnih knjiga, knjiga stanja duša, ljetopisa i drugih knjiga koje su u vrijeme komunističkoga režima nezakonito oduzete Katoličkoj Crkvi” koji su 2005. godine sklopili Hrvatska biskupska konferencija i Vlada RH, a koji sada traži svoju realizaciju i primjenu. Izdvaja se tako članak dr. Jurja Kolarića o crkvenim knjigama kao sastavnicama župnih muzeja i svjedocima dinamičnoga života crkvenih zajednica na hrvatskome prostoru te njihovoj neponovljivoj vrijednosti kojom obogaćuju hrvatsku kulturnu i sakralnu baštinu te članak Rosane Nine Biličić “Župni muzej – mjesto svjedočanstva života crkvene zajednice” u kojem autorica, promišljajući o važnosti župnih muzeja promatra ih kao one “koji kroz predmete čuvaju i prezentiraju sjećanje na događaje koji su značajni za zajednicu, na lokalne autore i majstore pojedinih djela, na dobročinitelje i darovatelje”. Umjetnička djela poput kipova, slika i dekoracija; namještaja, liturgijskog posuđa i odjeće, rukopisa i liturgijskih knjiga, u župnome muzeju, prema njezinu mišljenju, “nastavljaju živjeti kao svjedoci dinamičnoga života crkvene zajednice”. Zahvaljujući Muzejskome dokumentacijskom centru u Zagrebu, časopis je objavio osnovne podatke o zbirkama, inventarima i muzejima u vlasništvu vjerskih zajednica grada Zagreba te pregled (popis) muzeja, zbiraka i riznica u vlasništvu vjerskih zajednica na području Republike Hrvatske. Tajnica Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i tajnica Uredništva godišnjaka CKD mr. Valerija Macan predstavila je Dijecezanski muzej Zagrebačke nadbiskupije – njegovu povijest, njegov inventar te izložbe na kojima su u posljednjih 30-ak godina izlagane umjetnine Dijecezanskoga muzeja i Riznice zagrebačke prvostolnice. U rubrici “Događanja” mr. Macan donosi kroniku zbivanja iz ureda kao i najznačajnija događanja na kulturnome području Zagrebačke nadbiskupije za razdoblje od 2005. do 2006. godine. Suradnici iz Riječke nadbiskupije Helena Anušić i Danijel Delonga opisali su najvažnije kulturna zbivanja u Riječkoj nadbiskupiji. U nastavku predstavljanja razorenih i oštećenih crkvenih objekata u tijeku srpske agresije na Hrvatsku u “Aktualnoj temi” prikazuje Antun Jarm čitateljima tekstom i fotografijama razorenu i oštećenu sakralnu baštinu Đakovačke i Srijemske biskupije u Domovinskom ratu od 1991. do 1997. godine. O životu i stvaralačkim dometima suvremenoga hrvatskog arhitekta i projektanta sakralnih objekata Florijana Škunce saznaje se iz razgovora koji je s njim vodio dr. Kolarić u rubrici “Novija hrvatska sakralna baština”. Rubrika “Predstavljamo vam” donosi prikaz sakralnog opusa i razmišljanja dvojice istaknutih suvremenih hrvatskih umjetnika kršćanskog nadahnuća: slikara Vladimira Meglića i kipara Josipa Poljana. Na 288 stranica novoga broja godišnjaka nezaobilazne su i stalne rubrike: “Izvješća” u kojoj se donosi niz važnih dokumenata koji svjedoče o brizi hrvatskih civilnih ustanova za očuvanje hrvatske crkvene baštine, natječaj za urbanističko-arhitektonsko uređenje Kaptola te opširni članak s. Line Slavice Plukavec u kojem pod naslovom “Kaptol kao naselje, biskupski grad i trg” prikazuje Kaptol u povijesti i sadašnjosti – prati njegov razvoj i oblikovanje od samog osnutka Zagrebačke nadbiskupije 1093/94. godine sve do suvremenih urbanističkih rješenja u razdoblju od 2000. do 2006. godine, te rubrika “Dodatak” u kojoj Florijan Škunca donosi upute investitorima za gradnju crkvenih objekata. Članak dr. Ivana Šaška upozorava na liturgijsku ideju vodilju kao sastavni dio natječaja za gradnju novih crkava. I u ovome broju CKD-a nalazi se “Obrazac za katalogizaciju i inventarizaciju nepokretnoga, pokretnoga i ostaloga kulturnog dobra” koji se može jednostavno umnožiti i uvrstiti u župne kataloge ili u druge za tu svrhu prikladne župne knjige. (ika-gk/sp)