Istina je prava novost.

Crkveno pravo

Izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost izdala je djelo iz niza priručnika katoličke teologije Amateca "Crkveno pravo" Libera Gerosa

Izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost izdala je djelo iz niza priručnika katoličke teologije Amateca “Crkveno pravo” Libera Gerosa. U uvodnim dijelu, autor podsjeća kako je II. Vatikanski sabor potaknuo radikalnu epistemološku i metodološku promjenu kanonskoga prava što je rezultiralo nastajanjem novih kanonističkih škola kao i obnovom onih već postojećih. No, to nije pratila odgovarajuća obnova pedagoško-didaktičkih instrumenata kanonistike. Stoga je ovo djelo zamišljeno kao pomagalo koje se može koristiti na raznim govornim područjima i u različitim crkvenim okruženjima. Izvorna i originalna intuicija koja nadahnjuje jest uvjerenje prema kojemu čitavo kanonsko pravo, bilo kao strukturalna stvarnost unutar crkvene zajednice, bilo kao znanost s vlastitom epistemologijom i metodologijom, jest najposlije uobličeno te stoga objašnjivo polazeći od triju izvornih elemenata Konstitucije o Crkvi: Riječ, sakrament i karizma, napominje Gerosa. U prvom dijelu pojašnjava teološko utemeljenje kanonskog prava. O izvorima, metodama i instrumentima kanonskoga prava piše u drugom dijelu, dok u trećem dijelu naglasak stavlja na pravne elemente u naviještanju Riječi: naviještanje kao učiteljstvo, misije, odgoj i ekumenizam, te pravna zaštita crkvene zajednice. Najopsežnije je četvrto poglavlje, a odnosi se na sakramentalno pravo. Uvodno pojašnjava sam pojam sakramenata u kanonskom pravu, a potom slijedi prikaz pojedinih sakramenata. Autor to čini u vidu naučavanja II. Vatikanskog sabora, odnosno teološko-pravne strukture, kao i specifičnih pitanja vezanih uz pojedini sakrament. U petom poglavlju “Karizma i oblici vjerničkih društava” autor upozorava na teološke temelje i kriterije razlikovanja, a potom se osvrće na razne oblike crkvenog udruživanja, pri čemu naglasak stavlja na vjernička društva i ustanove posvećenog života. Posljednje poglavlje vezano je uz institucionalne organe Crkve. Uvodno iznosi neke osnovne teološko-pravne pojmove, a potom slijedi prikaz institucionalnih organa opće Crkve, partikularne Crkve, te pokrajine partikularne Crkve.
Na kraju svakog poglavlja nalazi se popis osnovne bibliografije, a na kraju priručnika kazalo biblijskih referencija, kazalo dokumenata II. Vatikanskog sabora, te referencija na CIC iz 1917., te iz 1983. godine korištenih u djelu. (ika-mb/sp)