Biskup Gorski na početku mise prenio je vjernicima, štovateljima Majke Božje Bistričke, pozdrave zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše. Pozdravio je i braću svećenike s kojima je u suslavlju predvodio svečano euharistijsko slavlje: kancelara i biskupskog vikara za vjernike laike u Zagrebačkoj nadbiskupiji preč. Marka Kovača, rektora kapele Corpus Domini preč. Vladu Razuma, upravitelja Župe Sloboština vlč. Alena Lulića te domaćeg župnika vlč. Marka Torbara.

Na početku propovijedi biskup Gorski je rekao da „300. Zavjetno hodočašće, svoj hod prema Mariji, započinjemo svetom misom, jer nas Marija uvijek vodi k Isusu. Ona nam uvijek govori: ‘Što god vam rekne, učinite’. I zato svaka naša molitva koju upućujemo Mariji, zapravo je upućena samom Gospodinu. Razlog održavanja zavjeta koji su naši preci dali pred tristo godina jest vjera da nas Bog po Mariji tješi“.

„Već tri stoljeća zagrebački vjernici nošeni snagom vjere, a pritisnuti svojim nevoljama, usrdno koračaju ovim utrtim stazama i putovima do svoje nebeske zaštitnice Majke Božje Bistričke. To nam posebno želi naglasiti i ovogodišnje geslo hodočašća ‘Zagreb te moli tvoj Zagreb te moli tvoj zagovor svet dolazeć’ k tebi tri stotine ljet’. Mogli bismo pomisliti, što mi tristo godina nakon prvog hodočašća imamo sa zavjetom koji je nastao davno Međutim, neke stvari ne zastarijevaju, već naprotiv, postaju veće i s vremenom postaju važnije. Prije svega uvijek ostaju Isusove riječi, dar koji smo primili podno križa, a koje smo čuli u današnjem Evanđelju: ‘Evo ti sina’ i Isusove riječi Ivanu: ‘Evo ti majke’. Sâm Bog je želio da nam u našem zemaljskom životu Marija bude, ne samo uzor u vjeri ili uzor majčinske skrbi, nego Majka koja prati brižnim srcem i brižnim okom svoju djecu, s puno ljubavi. Od tog trenutka Marija je neraskidivo vezana s Crkvom i sa svima koji vjeruju u Isusa Krista“, rekao je biskup Gorski.

Naglasio je da je „Marija osoba koja svojom tihom i nenametljivom prisutnošću postaje blagi oslonac u grubome svijetu. Samo Božja blagost ima moć utjehe i moć preobrazbe, a Marija je utjelovljenje te Božje blagosti. Bilo bi od nas vjernika neodgovorno propustiti tako divnu priliku i ne uteći se njoj u zagovor“.

Mons. Gorski istaknuo je značaj stoljetnog hoda naših predaka Majci Božjoj Bistričkoj, pozvavši na hrabro i ustrajno svjedočenje vjere današnjih generacija. Nema čovjeka koji nije u nevolji ili u potrebi i upravo je zavjet vjere neizrecivo važan, u svakom razdoblju povijesti i vremena, rekao je. „Zavjet naših predaka danas ispunjavamo jer smo u nevolji. I nema čovjeka koji za sebe može reći da nema nikakvih potreba koje ne bi trebao tražiti od Gospodina. Promijenile su se i države i sustavi, reklo bi se da je svijet neusporediv onda i danas. Ali, čovjek je ostao isti, sa svim svojim potrebama i mukama. Zato ćemo danas hodočasteći prema svetištu Majke Božje Bistričke u svojim molitvama i svom hodu nositi naše ukućane, prijatelje, susjede, one koji su najpotrebniji Božje i ljudske ljubavi. One koji su pritisnuti bolestima, teškim životnim razočaranjima. Molit ćemo za djecu da se ne izgube u košmaru današnjice, mlade da ostanu vjerni Kristovoj crkvi, sve koje volimo, pa i za one koji nam nisu bliski u svojim stavovima. Mi ih nosimo i molimo za njih Marijin zagovor. Održavanje zavjeta je plod vjere potvrđene stoljetnim iskustvom i bezbrojnim pisanim zahvalama da nas Bog na Marijin zagovor uslišava u svim našim potrebama”, rekao je biskup Gorski.

„Vjera kojom su vjernici hodočastili pred tri stoljeća zapravo je formirala naš narod, našu kulturu, stvarala je kršćansko ozračje u kojem su mnoge generacije odrastale, preko kulturnih sadržaja prožetih vjerom i usvajale su kršćanske vrednote. Zbog toga što su svjedočili svoju vjeru i mi danas vjerujemo, što oni nisu sustali. Zbog toga što su vapili Bogu i zazivali Majku Božju i mi danas baštinimo tu vjeru“.

„Posljedice kulture otuđene od Gospodina su te da se duh Evanđelja izgubio u našoj kulturi i umjetnosti. Te posljedice teško osjećamo u sveopćem neredu koji vidimo oko sebe. Zato je na nama, na sadašnjoj generaciji vjernika hodočasnika, obveza našu kulturu, umjetnost, politiku, gospodarstvo prožeti vrednotama Evanđelja i to tako da se usvajaju vrednote koje su opće i tiču se temelja ljudskog roda. One su trajne, za sva vremena. Ako nestane zadnji temelj etičkih načela, ništa nas neće sačuvati od sveopćeg kaosa“, zaključio je biskup Gorski.

Velik broj hodočasnika pješaka nakon mise okrijepio se ispred čučerske crkve, uz domaće prigorske gibanice i kolače, te uputio preko Laza prema Mariji Bistrici. Godine 1934. bl. Alojzije Stepinac odredio je Čučerje kao polazište Zavjetnog hodočašća, a ove su se godine i mladi iz Čučerja priključili 21. Hodočašću mladih Zagrebačke nadbiskupije. Hodočasnici će u Mariju Bistricu stići oko 18:30 sati, gdje će se priključiti zajedničkoj ulaznoj procesiji od kapele sv. Ladislava te će se potom u 20 sati okupiti na Službi svjetla.