Osijek, (IKA) – Udruga katoličkih intelektualaca u Osijeku organizirala je 10. studenoga, na početku akademske godine u Godini vjere, prvi u nizu tematskih susreta za poticajno razmatranje. Nakon uvodne molitve u dvorani župe sv. Mihaela, o “Ispovijedanju katoličke vjere tradicijom Istoka – 400. obljetnica grkokatoličke prisutnosti na području Republike Hrvatske” govorio je mr. Vladimir Sedlak, član UKI-ja i grkokatolički župnik župe u Petrovcima. Razlog odabira teme su aktualna Godina vjere, 400. obljetnica grkokatoličke prisutnosti u Hrvatskoj kao očiti primjer ispovijedanja inkulturirane katoličke vjere, što ujedno promovira i nauk Crkve koji proizlazi iz dokumenata Drugoga vatikanskog koncila. Naime, “Dekret o istočnim katoličkim Crkvama” ukazuje na uspješan model “čudesnog zajedništva” Crkve upravo kroz raznolikost. I spomendan sv. biskupa mučenika Jozafata (12. studenoga), pobornika kršćanskoga jedinstva, idealna je prigoda razmatranja o crkvenom zajedništvu koje već stoljećima njegujemo u nadi eshatološkoga zajedništva svih Kristovih učenika”, kazao je Sedlak. Pojasnio je kako su u crkvenom zajedništvu zakonito prisutne partikularne Crkve koje raspolažu vlastitim predajama, no netaknut ostaje samo primat Petrove Stolice, te kako se katolici imaju ravnati prema dogmatskoj konstituciji o Crkvi Lumen Gentium, a tu su i dva saborska dekreta Orientalium Ecclesiarum i Unitatis redintegratio. Prvi govori o katoličkim Crkvama istočne tradicije, a drugi o nesjedinjenim kršćanskim Crkvama i zajednicama Istoka i Zapada. Tu uviđamo ljepotu univerzalnosti katolištva koja često biva doživljavana i naučavana u skučenosti i skrojenosti individualnih tumačenja i shvaćanja istih, te stoga daleko od onoga kako Crkva sebe definira, i kako bi to katolištvo mi, kao udovi iste, trebali svjedočiti. Svakidašnji su primjeri u pastoralu gdje se istovremeno aktivni vjernici, u susretu s katolicima bizantske tradicije, sablažnjavaju i odmjeravaju kako netko može biti katolik, a križati se s tri prsta. U nevjerici se gleda na pojašnjenje kako je to u biti odrednica V. lateranskog sabora i pape Inocenta III. te tako ujedno jedan od katoličkih oblika znakova križa. Papa je uvjeren da će Godina vjere biti dobra prilika da se čitavu crkvenu zajednicu uvede u vrijeme posebnog razmišljanja i ponovnog otkrivanja vlastite vjere. Dakle ponovno otkrivanje sintonije – sklada vjere Crkve i vlastitog vjerskog izričaja. Neka zajedničko produbljivanje horizonata naše osobne vjere bude u skladu s onim što Katolička Crkva ispovijeda i svojim naukom definira u duhu želje Svetoga Oca”, zaključio je mr. Sedlak.
Izlaganje je pozdravio predsjednik UKI-ja mr. Mladen Milić, kazavši kako je nakana tematskih susreta oživotvorenje u duhovno obogaćenje. U raspravi se više saznalo o razlikovnosti obreda, čuvanju vlastitosti, tradiciji apostolskoga ređenja i bogatstvu katoličke vjere.