Zadar, (IKA) – “Potpunim predanjem Sina Božjeg Ocu na križu rađa se novo čovječanstvo. Time su relativizirane sve moći i vlasti ovog svijeta. Time su sve zemaljske ‘pravde’, svi procesi i presude kojima su se u ime ideologija ili bilo kojih ciljeva davale ili i danas daju legaliteti dovedeni u pitanje s najuvjerljivijeg mjesta – s križa, na kome je presudila smrt Isusa Krista. Misterij smrti postaje misterij života i pobjede”, rekao je to zadarski nadbiskup Ivan Prenđa u propovijedi misnog slavlja na Nedjelju muke Gospodnje – Cvjetnicu 1. travnja u katedrali Sv. Stošije u Zadru, na čijem je trgu blagoslovio maslinove grančice. Razlagao je križ kao poslušnost Ocu i čin solidarnosti s ljudima, to je bit Kristova otajstva i kršćanskog života kojem je usredotočen korizmeni trud na pokori i obraćenju. “Put koji Isus prihvaća da spasi ljude i da vlada u suprotnosti je s bilo kojim razumskim očekivanjem jer on ne izabire moć i bogatstvo nego nemoć i siromaštvo, nezaštićenost i prezir”, istaknuo je mons. Prenđa. Vrhunska ljubav kojom se Isus dariva gubitkom samog sebe, postajući tako solidaran sa svim ponižavanima, bolesnima i patnicima, dala je mjeru Isusovom poništenju i očitovala radikalnu promjenu ljudskih situacija. Takva ljubav svjedoči: prava veličina čovjeka ne stoji u moći, bogatstvu, društvenom položaju. Njegova veličina je u ljubavi koja se otvara drugome, solidarna je, bliza čovjeku u potrebi, u službi je drugome, poručio je mons. Prenđa, dodavši da Bog pobjeđuje patnju i smrt ne uzimajući je iz čovjekova života, nego uzimajući je na sebe. Samo je vjera kadra čitati svemoć Božju u nemoći jednog križa. To je nemoć Ljubavi. Isus ne umire jer ga ubijaju nego iz poslušnosti, radi našeg spasenja, slobodno i potpuno, iz ljubavi. “Pravi Bog izmiče našem pojmu pravde koja bi se odmah odlučila za osvetu nad zločincem i nad optužiteljima Nevinoga. Njegova se pravda otkriva i očituje u opraštanju i oduzimanju ubojici tereta vlastita grijeha. Pobijeđeni koji oprašta, oslobađa pobjednika smrtonosne agresivnosti pokazujući mu kako ljubav pobjeđuje mržnju”, istaknuo je nadbiskup Prenđa.
Vrhunac navještaja Božje službe na Cvjetnicu je čitanje Muke. “Tom izvještaju treba pokloniti više pozornosti nego procesiji s palmama i maslinama. One su samo znak naroda koji kliče svome Kralju i priznaje ga kao Gospodina koji spašava i oslobađa. No njegovo kraljevsko dostojanstvo ostvaruje se na zbunjujući način, na križu. U toj tajanstvenoj sablazni poniženja, trpljenja i posvemašnje napuštenosti ispunja se spasenjski plan Božji”, rekao je nadbiskup Prenđa, dodavši da se u sudaru s križem vjera ljulja. Teret križa pritišće, postavlja se pitanje zašto to trpljenje i čini se da daje pravo moćnoj nepravdi i zloći. “Na križu umiru sve lažne slike Boga koje je iznjedrila ljudska pamet a koje mi i nesvjesno hranimo. Čovjeku je lakše prihvatljiv Bog bez križa, Bog bez patnje i bez umiranja”, rekao je nadbiskup Prenđa. U križu kršćanska zajednica čita tajanstveni Božji plan i klanja se Kristovoj kraljevskoj vlasti. Ta se vladavina otklanja od shema ljudske moći i pokazuje kojim putem, ljudski gledano nelogičnim, prolazi slava koja postaje mjera sučeljavanja vjere i života i provjera u služenju čovjeku, zaključio je nadbiskup Prenđa u propovijedi.