Đakovo, (IKA/BTU) – U povodu 100. obljetnice rođenja Hansa Ursa von Balthasara (1905-1) Teologija u Đakovu priredila je u subotu 28. svibnja međunarodni znanstveni simpozij o tom velikom teologu. Simpozij se održavao u velikoj dvorani novootvorene zgrade Središnje biskupijske knjižnice i Arhiva. Pozdrav u ime Teologije u Đakovu uputio je zamjenik predstojnika mr. Luka Marijanović, izloživši ukratko životni put toga velikog suvremenog teologa. Na simpoziju je sudjelovalo oko 80 sudionika a predavači su bili iz Hrvatske, Njemačke, Austrije i Bosne i Hercegovine. Organizator i moderator cjelodnevnoga simpozija bio je dr. Ivica Raguž.

Simpozij je započeo izlaganjem dr. Michaela Schulza (Bonn) na temu “Što je istina? Hans Urs von Balthasar odgovara Ponciju Pilatu”. Dr. Schulz progovorio je o estetskom putu prema istini objave, međuljudskom putu prema “drugostranosti” Boga te o pojmu konačne objave u terminu “teodrame”, istaknuvši da Balthasar poseže za kategorijama kazališta i teodramatike. Dr. Franjo Topić iz Sarajeva izlagao je temu “Čovjek pred objavom Boga u misli Hansa Ursa von Balthasara”. Najprije je istaknuo važnost govora o objavi u teologiji, istaknuvši da bez objave nema ni teologije, kao ni same vjere. Za Balthasarovu teologiju objave jedan od bitnih je pojam “oblik” jer je svaka vrsta objave vezana uz određeni oblik. Bez oblika čovjek ne bi shvatio objavu. U daljnjem tijeku izlaganja došla je do izražaja Balthasarova kristocentričnost i to na svim područjima teologije. Vrhunac objave je u Isusu Kristu, jer se Bog u njemu objavljuje riječju i djelom. Dotičući se Balthasarove antropologije, dr. Topić ponajviše se oslonio na pojam ljubavi u trinitarnom odnosu te odnosu trojstvenoga Boga i čovjeka, ističući izričaj: “Čovjek treba biti Kristov brat i Božji sin”, rekao je predavač. Na završetku izlaganja spomenuo je kako Balthasar posebno vrednuje lik Marije Bogorodice te je stavlja kao uzor i model ljudskoj egzistenciji. O Balthasarovu djelu “Srce svijeta” govorio je dr. Wolfgang Treitler iz Beča. Istaknuvši da je čitavo djelo koncipirano kao drama od govora i “protugovora”: prvi dio djela odnosi se na analizu čovjeka koji je utamničen, drugi dio označen je patnjom – Bog je odbačen a čovjek upada u tamu, dok je u trećem dijelu naglašena pobjeda koja sve postavlja u svjetlo uskrsnuća te u svjetlo konačne pobjede.
Rad simpozija nastavljen je u poslijepodnevnim satima izlaganjem dr. Ivice Raguža iz Đakova na temu “Hans Urs von Balthasar i Jean Luc Marion o kršćanstvu kao događaju ljubavi”. U prvom dijelu izlaganja predavač se osvrnuo na pojam ljubavi, kroz prizmu Baltazarove transcendentalne estetike, ističući njegov negativni osvrt na stav modernog čovjeka. Čovjekov odnos prema Bogu ne može se događati kroz prirodu, već mora biti duboki unutarnji odnos u samome čovjeku kao indvidiuumu. Tako da bi se cjelokupnu Balthasarovu antropologiju mogli nazvati “meta-antropologijom” iz koje proizlaze dvije osnovne dimenzije: estetika i ljubav. U drugom dijelu predavanja dr. Raguž je fenomen ljubavi u Balthazarovoj teologiji usporedio s fenomenologijom darovanosti u teologiji Jeana Luca Mariona. Pojmovi ljubavi i darivanja preduvjet su postojanja.
Posljednje izlaganje na temu “Teologija i svetost u djelu Hansa Ursa von Balthasara” održao je dr. Ivan Ivanda iz Zagreba. Predavač je u uvodu objasnio važnost govora o teologiji svetaca, nadalje izlažući o značenjima “klečeće” i “sjedeće” teologije te o refleksiji i misteriju, zaključivši svoje izlaganje o teologiji i svecima u dijalogu. Simpozij je završio plenarnom raspravom predavača i sudionika simpozija.