Seminar je započeo molitvom, a voditelj Savjetovališta doc. dr. sc. Josip Bošnjaković obratio se okupljenim parovima i predstavio razloge okupljanja parova i njihove djece, a to su  Svjetski dan braka koji se obilježava II. nedjelje u veljači, te sv. Valentin (iako ove godine zapriječen zbog početka korizme) – čiji se spomendan povezuje sa zaljubljenima. Nakon toga članovi KUD-a TENA – FA Slavonske Kraljice iz Đakova otpjevali su nekoliko pjesama.

Interaktivno predavanje održala je izv. prof. dr. sc. Tijana Borovac s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Izv. prof. Borovac predstavila je osobne granice kao temelj interpersonalnih odnosa i skrbi za samoga sebe, kao i njihovu važnost za osobni rast i razvoj.

Briga o vlastitim granicama utječe na psiho-fizičko i duhovno zdravlje, a one nam pomažu da definiramo i čuvamo vlastitu dušu, istaknula je. Asertivnošću pokazujemo brigu i odgovornost za sebe i prema životu. Većina autora razlikuje osobne i relacijske granice, a osobne su psihički balon koji okružuje svaku osobu i pomaže odvojiti ljude jedne od drugih. Kada je riječ o osobnim granicama, Borovac je istaknula da se razlikuju fizičke, intelektualne, emocionalne, vremenske i materijalne granice.

Tako se fizičke odnose na osobni prostor i fizički dodir, kao i na svjesnost kakva ponašanja su prikladna s obzirom na vrstu odnosa, a koja ponašanja to krše. Emocionalne granice uključuju ograničenja o tome kada dijeliti s nekim osobne informacije te na koji način netko može omalovažavati, negirati ili kritizirati tuđe osjećaje. Intelektualne granice odnose se na poštivanje, tj. kršenje  prava na vlastito mišljenje, pojasnila je.

Vremenske granice, dodala je, se krše kada od drugih zahtijevamo previše njihova vremena,  a materijalne uključuju novac i druga materijalna dobra, tj. pravo raspolaganjem vlastitim resursima bez otuđivanja. Karakteristika osobnih granica jest kako ih neprestano nosimo gdje god idemo, one nas istovremeno i štite, ali i utječu na sve vrste interakcija u svijetu oko nas. S druge strane, relacijske granice odnose se na odnos, tj. relaciju između dvoje ili više ljudi te utječu samo na one ljude u konkretnom odnosu, tj. interakciji, naglasila je predavačica.

Granice su nevidljive crte razgraničenja između pojedinca, obiteljskog podsustava, obitelji i nadsustava, dodala je. Unutar obitelji granice su se mijenjale kroz povijest, a to pokazuje kako nisu univerzalno primjenjive. Roditelji/odrasli određuju svoje osobne granice kroz osobni autoritet te ih predstavljaju djeci i od djece traže poštivanje granica. Nažalost, istaknula je predavačica, roditelji danas sve teže postavljaju djeci granice u odgoju zbog straha kako će ih djeca možda manje voljeti ili žele biti prijatelji s djecom. Ponekad je razlog neprestana odsutnost roditelja zbog prevelike zaposlenosti, a neki žele zaštiti djecu od svih poteškoća. Zbog toga je potrebno osvijestiti i svoje i dječje potrebe, a granice treba komunicirati autentično verbalno i neverbalno, na asertivan način. Dakle, poštujući tuđa prava, ali izravno, otvoreno i iskreno izričući osjećaje i potrebe, pojasnila je.

Osim toga, Borovac  je istaknula važnost razvoja otpornosti kod djece, tj. postignuća pozitivne prilagodbe na životne stresore i prijetnje razvojnim procesima. Pri tome je naglasila kako popustljivost u odgoju smanjuje otpornost te kako se različite psihološke poteškoće u djece sve češće javljaju u sve ranijoj dobi. Zaštitni čimbenici koji smanjuju negativan utjecaj stresnih i nepovoljnih životnih situacija su održavanje bliskih veza unutar  članova obitelji (braća i sestre, bake i djedovi), zajedničko rješavanje problema, važnost podrške svih članova obitelji onom članu koji je doživio stresnu situaciju, pozitivno obiteljsko ozračje, obiteljska kohezija, razvijena komunikacija, privrženost roditeljima, tj. skrbnicima, pozitivne roditeljske vještine, uključenost oca u odgoj djece te obrazovanje i zaposlenost roditelja, kao i dobar socio-ekonomski status, istaknula je.

Uz to su značajni i okolinski zaštitni čimbenici kao što su povezanost s vršnjacima, prijateljstvo, brižni odgojitelji i učitelji, te podržavajuća šira zajednica. Posebno je značajno razvijati komunikacijske vještine, dnevne rutine, navike, pravila i ponavljanja koja pomažu osjećaju predvidljivosti i sigurnosti, rekla je, između ostaloga, izv. prof. Borovac.

U drugome dijelu sudionici su imali mogućnost razvijati svoje komunikacijske vještine sa svojim partnerom kroz vježbu razmjene odgovora na različita bliska pitanja, o kojima parovi često ne razgovaraju kao što su: Koje je tvoje omiljeno doba godine ili dana? Koja pjesma te podsjeća na mene? Kad bi mogao/la živjeti bilo gdje na svijetu, gdje bi to bilo?  Koja je tvoja omiljena uspomena iz djetinjstva i dr.

U drugoj vježbi su igrali bingo pri kojemu su se sudionici trebali povezati s drugima kroz jednu istu zajedničku karakteristiku, npr.: imam brata, volim gledati filmove, u braku smo više od 5 godina itd. Dok su roditelji bili zajedno na predavanju, s njihovom djecom su se zaigrale studentice KBF-a Đakovo, koje su ih naučile nekoliko pjesama te su se na kraju skupa predstavili roditeljima.

Seminar je završio euharistijskim slavljem i zajedničkim ručkom. Misu je predvodio vlč. Miro Tomas, župnik u Levanjskoj Varoši koji je parovima poručio da se trude biti zajednica što je više moguće nalik Presveto Trojstvu te ustrajati u zajedničkoj molitvi, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.