Đakovo, (IKA/BTU) – U dvorani biskupa Antuna Mandića u Središnjoj biskupijskoj i fakultetskoj knjižnici u Đakovu upriličeno je 20. ožujka predstavljanje dorađenog i usklađenog izdanja prijevoda Svetog pisma vrhbosanskog nadbiskupa Ivana Evanđelista Šarića. Predstavljači su bili doc. dr. Karlo Višaticki, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i prof. dr. Mato Zovkić, profesor na Vrhbosanskoj teologiji u Sarajevu. Najavljeni predstavljač Damir Lipovšek, izvršni direktor Hrvatskog biblijskog društva iz Zagreba, poradi opravdanih razloga nije nazočio predstavljanju.
Predstavljanju su nazočili studentice i studenti, profesorica i profesori Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu i gosti, koje je na početku pozdravio prof. dr. Nikola Dogan, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Potom je doc. dr. Višaticki prikazao nastanak Šarićeva prijevoda 1941., potom u Madridu 1961. od Luke Brajnovića te ovaj treći, posljednji, izdan 2006., a na kojemu se radilo oko dvije godine.
Prof. dr. Zovkić je istaknuo čar dorađenog i usklađenog Šarićeva izdanja Svetog pisma jer je jedan čovjek radio sve. “Danas je kod većine velikih prijevoda timski rad. Šarićev hrvatski prijevod ima književnu intonaciju jer je bio i pjesnik i književnik koji je između I. i II. svjetskog rata i nakon njega pisao književne tekstove. Tako da njegov prijevod ‘miriše’ na umjetničku prozu. Šarić je čovjek koji je doživljavao jezik kao umjetničko sredstvo izražavanja te je tu svoju sposobnost utkao u prevođenje Svetoga pisma što je svojstvo ove Biblije koja će, nadam se, naići na dobru recepciju”, rekao je prof. dr. Zovkić. Prema njegovim riječima još je jedna okolnost vezana uz Šarićev prijevod, a to je da je Hrvatska danas samostalna država. “Naime, u dosadašnjih 150. godina, koliko postoji standardni hrvatski jezik, uvijek smo hrvatski pravili po kroju susjednih naroda, jugoslavensko-hrvatski. Sada smo u stanju hrvatsko, jezično, političko, stvarati samostalno, a Šarić je na toj liniji i to me jako veseli”, kazao je prof. dr. Zovkić. Također je naglasio kako su Hrvati iz Bosne i Hercegovine korpus hrvatskoga naroda, “a budući da je na ovom prijevodu radio Hrvat koji se rodio, živio u BiH, ima izraza koji su prošli sve ove kriterije hrvatskog standardnog jezika. Znam lingvista, kroatista u Zagrebu koji se zalažu da se duhovno blago iz kojega se u standardni hrvatski jezik izrazi i konstrukcije umeću, da se ne sužava na regiju Zagreba, Splita, Osijeka, nego da se hrvatska univerzalnost njeguje, a ovo je jedan izvrstan put”, smatra prof. dr. Zovkić.